Tržište kapitala bit će izuzetno važno nakon koronakrize, jer svima s dobrim projektima i idejama omogućuje da uz pomoć fondova i ulagača dođu do potrebnog kapitala, a takvo financiranje ima i puno više benefita od bankovnog, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Tržište kapitala nakon korona krize, prilika za kompanije i investitore" u organizaciji Hanfe i Hanza Medije.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić putem videolinka rekao je da je Vlada od početka koronakrize adekvatno i promptno reagirala po pitanju očuvanja života i zdravlja ljudi, kao i u gospodarsko-financijskom dijelu uz prioritet očuvanja radnih mjesta i zaposlenosti.

Mjere su polučile određeni uspjeh, no izazovi su i dalje pred nama, ocijenio je Marić, istaknuvši da fokus i dalje mora biti na mjerama koje će pomoći gospodarstvu da preživi krizu i krene putem oporavka.

Najavio je da se planiraju određeni iskoraci po pitanju tržišta kapitala, među kojima je i aktivacija državne imovine.

Podsjetio je i da je Hrvatska od srpnja u Europskom tečajnom mehanizmu ERM II, ispunivši sve mjere na koje se obvezala unatoč koronakrizi te je sada u svojevrsno "čekaonici" za uvođenje eura. Najavio je i da će kroz tjedna dana na sjednici Vlade biti akcijski plan zamjene kune sa eurom.

Važnim je istaknuo i perspektive EU, odnosno omotnicu koja je ispregovarana zajedno s višegodišnjim financijskim okvirom. Hrvatska ima, kako je rekao, jako kvalitetnu omotnicu s obzirom na ukupni iznos raspoloživih sredstava, i odnos bespovratnih pomoći te je pozvao sudionike tržišta kapitala i gospodarstvenike da se zajedničkim snagama pripreme kako bi se povuklo što više sredstava.

Aladrović: Kriza kao prilika za resetiranje sustava

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović kazao je kako je jasno da neće biti povratka u normalno koje smo dosad poznavali, a u nekim dijelovima gospodarstva neće doći do obnove niti će dosadašnji načini kreiranja vrijednosti biti jednaki.

"Izazov je da to kao društvo prihvatimo i prilagodimo se novonastalim uvjetima", istaknuo je te dodao kako nikada u povijesti gospodarstvo nije imalo ovakav pad i stagnaciju u kratkom vremenu. "To je ogroman izazov ali i prilika za resetiranje sustava te stvaranje novih prilika i mjera koje će biti bolje, pravednije i održivije", ocijenio je.

Podsjetio je kako je mjerama za očuvanje radnih mjesta do sada pokriveno više od 600 tisuća radnika i više od 100 tisuća poslodavaca, a do kraja godine planirani iznos potpora bit će viši od osam milijardi kuna.

Očuvanje što većeg broja radnih mjesta je apsolutni cilj, kazao je te dodao kako su spremni dodatno prilagoditi mjere ako situacija kakva je sada potraje.

Istaknuo je i kako je Vlada jako fokusirana na rješavanje gorućih i dugogodišnjih problema od kojih se ističu Zakon o radu i uspostava održivijeg mirovinskog sustava.

"Moramo brzo regulirati i rad od kuće jer su to nove okolnosti u kojima živimo. Želim stvoriti novi okvir koji će poticati investicijske i poslovne aktivnosti. Investitori dolaze ako je zemlja konkurentna, a u izmjenama zakona o radu krije se jedna od ključeva povećanja konkurentnosti", rekao je te najavio kako će u prvom kvartalu iduće godine predstaviti prijedlog poboljšanja tog zakona.

Kazao je i kako Vlada namjerava relaksirati regulatorni okvir kako bi se imovina mirovinskih fondova snažnije aktivirala na tržištu.

"Treba dodatno osnažiti i hrvatske poduzetnike, a prvenstveno ICT industriju koja treba kapital za dodatnu internacionalizaciju poslovanja. Pomoć treba i dioničkim društvima koja su orijentirana na izvoz, a prostora ima i u kreiranju i financiranju ključne infrastrukture kao što su promet i obnovljivi izvori energije", istaknuo je.

Videoporukom se sudionicama skupa obratio i predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, koji je među ostalim istaknuo kako je vrijeme da se prestane pričati o reformama, već ih treba početi provoditi.

U vezi tržišta kapitala rekao je da su 2000. godine svi tražili novac, a danas ga ima na bacanje.

"Danas više nije problem doći do novca, niti je problem cijena kapitala, već je problem struktura hrvatskog gospodarstva, njegova velika ovisnost o turizmu i uslugama", kazao je Pucar te dodao kako se Hrvatska treba orijentirati prema razvoju industrije, ICT-a i izvoznog gospodarstva.

Žigman: Likvidnost na tržištu nikad veća

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman je kazao da iako ponuda i likvidnost na financijskim tržištima EU nikada nisu bili veći, trendovi nisu najsjajniji.

Financiranje obveza poskupljuje, zaduženost država raste, orijentacija na poslovne banke kao izvore financiranja i dalje je previsoka, ustvrdio je te ukazao na proces integracije tržišta kapitala kao doprinos financijskoj stabilnosti EU i oporavku gospodarstva. Jedan od ciljeva integracije tržišta kapitala, kako je rekao, smanjivanje je ovisnosti primatelja kapitala od poslovnih banaka kroz jačanje fondova kapitala.

Već iduće godine EU će pokušati ojačati dugoročno financiranje, kreditiranje malih i srednjih poduzeća i povećati financijsku pismenost, a tvrtke će se pokušati motivirati na izlazak na burzu i zaobilaženje poslovnih banaka kao izvora kapitala, naveo je je.

Dodao je i da domaći tražitelji kapitala trebaju slijediti trendove potražnje za kapitalom izvan poslovnih banaka. Postoje prednosti bankovnog financiranja, ali financiranje na tržištu kapitala na dugi rok ima puno više benefita, od troškova do stabilnosti financiranja, a i investitori su puno više spremni voditi brigu o sudbini poduzeća, rekao je Žigman.

Smatra i dao je potrebno osigurati jačanje Zagreba kao regionalnog tržišta kroz digitalizaciju i provedbu strategije održivog razvoja.