Podsjetimo, radi se o trgovinskoj platformi koja omogućava kupnju i prodaju dionica na pet regionalnih tržišta - Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bugarske i Makedonije. Kako je izjavila predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić, projekt je pokrenut prije nekoliko godina u teškim tržišnim okolnostima kako bi se brokerskim kućama pružio dodatni izvor prihoda. No glavni problem koji se tijekom vremena iskristalizirao je međusobno nepoznavanje tržišta u pojedinim državama, od investicijskih prilika do načina otvaranja računa, oporezivanja kapitalne dobiti i dividendi do načina namire. Kako je istaknuo Ivan Takev, čelnik bugarskog tržišta kapitala i predsjedavajući SEE Linka, platforma je operativna već godinu dana, no teško je trgovati ako ne znamo mnogo o susjednim tržištima.

Naime, iako bi se na prvi pogled reklo da su regionalna tržišta slična, u operativnom smislu vrlo se razlikuju. S druge strane, trebalo bi poraditi i na vidljivosti SEE Linka međunarodnim investitorima. Operativni problemi mogu se riješiti razvojem infrastrukture, smatra Matjaž Bernik, član Uprave ljubljanske brokerske kuće Ilirika. "Glavna svrha SEE Linka je povećanje povjerenja, kako među brokerima tako i između klijenata i brokera iz drugih država", ocjenjuje Bernik. S time se slaže i Jurica Jednačak, direktor brokerskih poslova Zagrebačke banke i predsjednik Udruženja brokera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prema njegovim iskustvima, bankarski brokeraji imaju mnogo više poteškoća u pridruživanju SEE Linka od privatnih jer prije toga moraju uvjeriti odjele upravljanja rizikom unutar banaka da su regionalna tržišta sigurna.

Kako bi se svi bolje upoznali s investijiskim prilikama na pojedinim tržištima, predstavnici brokerskih kuća iz pet država održali su kratke prezentacije. Najviše zanimanja okupljenih izazvala je prezentacija slovenskog tržišta kapitala koje je održao Matjaž Bernik. Promet prošle godine na Ljubljanskoj burzi dosegnuo je 344 milijuna eura, a u prvom tromjesečju ove godin preko 105 milijuna eura. Indeks SBI TOP ojačao je osam posto. Kako je kazao Bernik, najtrgovanije dionice su Krka, Petrol i Zavarovalnica Triglav. Na srbijanskom tržištu od preko 300 milijuna eura lanjskog prometa tek je 15 posto ostvareno u prometu dionicama, a ostalo je trgovina obveznicama, izjavila je Stanislava Petković iz Wise brokera.

"Karakteristike tržišta u Srbiji su visoka koncentracija vlasništva, niska likvidnost, atraktivni fundamenti, ali i nedostatak inicijalnih javnih ponuda", dodala je Petković. U najvećem fokusu ulagača na Beogradskoj burzi su NIS i građevinska tvrtka Energoprojekt. Na makedonskom tržištu najviše se trguje Alkaloidom, Komercijalnom bankom i Makpetrolom, pojasnila je Emilija Brljamova, direktorica tržišta kapitala u NLB banci, dok je u Bugarskoj najatraktivnija tvrtka Advance Terrafund te Monbat, kaže Angel Rabadzynski, izvršni direktor brokerske kuće Karoll. Kriza u Agrokoru nije mogla biit zaobiđena ni na ovom skupu. Kako je okupljenima pojasnio Đivo Pulitika, analitičar Interkapital vrijednosnih papira, prema njihovoj procjeni od hrvatskih dionica u SEE indeksu, Agrokoru su najviše izloženi Atlantic i Podravka. "Atlantic četvrtinu prodaje plasira putem Agrokora, a Podravka, petinu prodaje", kazao je Pulitika.