Tečaj eura prema dolaru potonuo je prošloga tjedna 1,1 posto, na 1,0450 dolara, a u jednom je trenutku skliznuo na 1,0364 dolara, najnižu razinu od siječnja 2003. godine.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, pa je cijena dolara skočila 2,2 posto, na 117,95 jena, a u jednom se trenutku, po prvi puta nakon 10 i pol mjeseci, probila iznad razine od 118 jena.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, u četvrtak se, po prvi puta nakon 14 godina, probio iznad 103 boda. No, u petak je skliznuo ispod te razine, na 102,90 bodova.

Snažan uspon dolara nastupio je u srijedu, nakon što su čelnici Feda odlučili povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, u raspon između 0,50 i 0,75 posto.

Još je poticajnije po dolar utjecala procjena dužnosnika središnje banke da bi u idućoj godini kamate mogle biti povećane u tri navrata, dok su dosad očekivali povećanje u dva navrata.

Tim tempom kamate bi se povećavale i u slijedeće dvije godine, da bi do kraja 2019. dosegnule razinu od 3 posto.

Analitičari smatraju da procjene o ubrzanju rasta kamata predstavljaju reakciju Feda na najavljene politike novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o smanjenju poreza, povećanju fiskalne potrošnje i ulaganja u infrastrukturu, kao i labavljenju regulacija u pojedinim sektorima.

To bi, smatra se, trebalo ubrzati rast gospodarstva, ali i inflacije. A to bi, pak, moglo dovesti do bržeg rasta kamatnih stopa.

S druge strane, Europska središnja banka (ECB) poručila je tjedan dana prije kako će vrlo labavu monetarnu politiku voditi barem do kraja 2017. godine.

A zbog toga bi, smatraju analitičari, dolar mogao i dalje jačati prema europskoj valuti.