Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones ojačao 0,1 posto, na 20.914 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,2 posto, na 2.378 bodova, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 5.901 bod.

Ti su indeksi najveći skok zabilježili u srijedu, kada su čelnici američke središnje banke nakon dvodnevne sjednice odlučili povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, u raspon između 0,75 i 1 posto.

Taj je potez bio očekivan, s obzirom na ubrzanje rasta američkog gospodarstva i inflacije, pa nije uznemirio ulagače.

Naprotiv, ohrabrili su ih signali iz Feda da ne kani ubrzati tempo povećanja kamata, odnosno da će ih povećavati postupno u skladu s gospodarskim pokazateljima.

Zbog toga su procjene analitičara o povećanju kamata Feda do kraja godine još u dva navrata ostale nepromijenjene.

Ipak, do kraja tjedna na najvećoj svjetskoj burzi trgovalo se oprezno jer nije bilo novih vijesti koje bi potaknule ulagače.

Nedavno su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu dosegnuli najviše razine u povijesti zahvaljujući najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa da će smanjiti poreze, a povećati fiskalnu potrošnju.

Konkretniji prijedlozi o tim potezima američke vlade mogli bi, kažu analitičari, biti novi pokretač tržišta.

"Trenutačno se investitori kreću iz jednog sektora u drugi, ovisno o kretanju tečaja dolara, komentarima iz Bijele kuće i poslovnim izvješćima kompanija. Zapravo, čekaju nove vijesti koje bi mogle pokrenuti tržište, a mislim da bi ih htjeli čuti iz Bijele kuće. To bi bilo vrlo važno jer tržište računa na poticajne politike Trumpove vlade", kaže Quincy Krosby, analitičarka u tvrtki Prudential Financial.

I na europskim burzama prošloga su tjedna cijene dionica porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,1 posto, na 7.424 boda, a za toliko je porastao i frankfurtski DAX, dosegnuvši 12.095 bodova. Ojačao je i pariški CAC, za 0,7 posto, na 5.029 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna oslabio 0,4 posto, na 19.521 bod.