Protekli tjedan na međunarodnim je deviznim tržištima bio dobar za euro, koji je ojačao više od 1 posto prema dolaru i jenu, dok je tečaj dolara zabilježio najveći gubitak u zadnjih devet tjedna jer je devalvacija kineskog juana poljuljala očekivanja da će američki Fed već u rujnu podići kamate.

Tečaj eura protekli je tjedan ojačao 1,3 posto prema američkoj valuti, na 1,1109 dolara. Isto toliko porastao je i prema jenu, na 138,04 jena.

Dolar je, pak, prema japanskoj valuti ojačao 0,1 posto, na 124,30 jena.

No, prema košarici valuta dolar je protekloga tjedna oslabio gotovo 1 posto, na 96.670 bodova, što je njegov najoštriji pad u zadnjih devet tjedana.

Kineska središnja banka provela je od utorka u tri navrata devalvaciju juana, ukupno za 4,6 posto, s ciljem da osigura vjetar u leđa posustalom izvoznom sektoru drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Ekonomisti procjenjuju da je glavni motiv poteza kineske središnje banke poticanje rasta gospodarstva, koji se već dulje vrijeme usporava. Na to ukazuje i srpanjski pad izvoza za 8,3 posto.

U petak je kineska središnja banka utvrdila središnji tečaj juana na 6,3990 za dolar, neznatno više nego dan ranije, a takav njezin potez ublažio je strahovanja s početka tjedna da bi potezi Pekinga mogli pokrenuti valutni rat među najvećim svjetskim gospodarstvima kako bi oslabile svoje nacionalne valute radi davanja konkurentske prednosti svojim izvoznicima.

Neizvjesnost u pogledu kineskog gospodarstva i devalvacija juana izazvali su dvojbe hoće li američki Fed u rujnu povećati kamate, kako se dosad očekivalo.

"Pojavile su se sumnje u pogledu tajminga Fedovog podizanja ključnih kamatnih stopa", ističe Niels Christensen iz Nordee.

Ipak, posljednji podaci o rastu američkih proizvođačkih cijena u srpnju već treći mjesec zaredom te o rastu industrijske proizvodnje po najbržoj stopi u zadnjih osam mjeseci podržavaju uvjerenje trgovaca da će Fed do kraja godine završiti s politikom nultih kamatnih stopa.

Tečaju eura, pak, pomogla je odluka ministara financija eurozone o trećem paketu pomoći Grčkoj vrijednom 86 milijardi eura, čime je otklonjena velika neizvjesnost s financijskih tržišta.

Treći paket pomoći u zadnjih pet godina predviđa niz gospodarskih i socijalnih reformi - u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, liberalizaciju tržišta, privatizaciju, reformu javne uprave, suzbijanje porezne evazije, jačanje financijskog sustava i proračunske ciljeve kako bi se smanjio dug.