Prošloga je tjedna tečaj dolara na svjetskim valutnim tržištima snažno porastao, prema euru čak 3 posto, jer se u SAD-u očekuje povećanje kamatnih stopa, dok će u eurozoni cijena novca vjerojatno još dugo ostati rekordno niska.

Tečaj eura potonuo je prošloga tjedna prema američkoj valuti 3 posto, na 1,0830 dolara, najnižu razinu od kraja svibnja.

Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, pa je njegova cijena porasla 1,1 posto, na 124,05 jena.

Tečaj eura je, pak, oslabio prema ′japancu′, za 1,9 posto, na 134,35 jena.

Dolar je ojačao i prema većini ostalih valuta, pa je njegov indeks indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga tjedna porastao oko 2 posto, što je njegov najveći tjedni skok od polovice svibnja.

Uspon dolara zahvaljuje se izjavi predsjednice američke središnje banke Janet Yellen da se američko gospodarstvo stabilno oporavlja, pa bi Fed do kraja godine mogao povećati ključne kamatne stope.

Ključne kamate Feda već se šest godina kreću na rekordno niskim razinama od oko nula posto, a izjava Janet Yellen razuvjerila je one ulagače koji su špekulirali da Fed neće povećati cijenu novca u ovoj, nego tek u idućoj godini.

Zbog toga sada na tržištima više nije pitanje hoće li povećanje kamata uslijediti ove ili iduće godine, nego slijedi li taj potez Feda u rujnu ili prosincu?

Ulagačima je tjednima u fokusu bila neizvjesnost hoće li Grčka postići dogovor s kreditorima i izbjeći izlazak iz eurozone. Sporazum je postignut u ponedjeljak, a premda je zahvaljujući tome izbjegnuta veća kriza u eurozoni, euro je oslabio. Posljedica je to skretanja pažnje ulagača s grčke krize na temeljne gospodarske pokazatelje, koji idu u prilog jačanju američke valute.

"Fokus je s Grčke, kao glavnog pokretača tržišta, preusmjeren na ciklus povećanja kamatnih stopa u SAD-u, pa dolar jača na temelju toga. Od sada tečaj eura slabi prije svega zato što dolar jača", kaže Adam Cole, valutni analitičar u RBC Capital Marketsu.

Britanska je funta, pak, skočila prema euru na najvišu razinu u 7,5 godina, nakon što je guverner britanske središnje banke Bank of England (BoE) Mark Carney u četvrtak najjasnije dosad signalizirao vremenski okvir u kojem bi kamatne stope mogle biti povećane u Velikoj Britaniji. Poručio je da će se odluka o tome naći u fokus negdje oko kraja godine.

Izjave iz Feda i BoE-a u vezi kamata u oštroj su suprotnosti s onime što poručuju iz Europske središnje banke (ECB). Na redovnoj mjesečnoj sjednici čelnici ECB-a odlučili su zadržati rekordno niske kamate, a ponovili su i da će program kvantitativnog popuštanja, ukupno ′težak′ više od 1.000 milijardi eura, provoditi najmanje do rujna 2016. godine.

Mnogi trgovci i valutni analitičari očekuju da će zbog različitih monetarnih politika koje se vode u SAD-u i eurozoni euro nastaviti slabiti. Međutim, neki smatraju da je povećanje kamata u SAD-u već uglavnom uračunato u tečaj toga valutnog para.

"Toliko dugo očekujemo to povećanje da postoji golemi rizik da se, u trenutku kada do toga stvarno dođe, dogodi klasičan ishod tipa ′kupi na glasinu, prodaj na činjenicu′", kaže Bart Wakabayashi, direktor u tvrtki Street Global Markets.