Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna ojačao 0,1 posto, na 89,17 bodova, odmaknuvši se od najnižih razina u tri godine.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj skočila 1,3 posto, na 110,10 jena.

No, dolar je blago oslabio prema europskoj valuti, za 0,3 posto, pa je tečaj eura porastao na 1,2460 dolara.

Američka je valuta cijeloga tjedna bila pod pritiskom, kao i šest tjedana prije, jer se procjenjuje da Fed više neće biti jedina velika središnja banka u svijetu koja steže monetarnu politiku, s obzirom na jačanje gospodarstava i inflacije.

No, u petak su, nakon objava podataka s američkog tržišta rada, snažno porasli prinosi na američke obveznice, što je pogodovalo dolaru.

Tako je prinos na 10-godišnje američke državne obveznice skočio na 2,8450 posto, najvišu razinu od početka 2014. godine, jer se procjenjuje da bi kamate u SAD-u mogle porasti brže nego što se dosad očekivalo.

Skok prinosa uslijedio je nakon što je objavljeno da je u siječnju u SAD-u otvoreno 200.000 novih radnih mjesta, više nego što se očekivalo, što pokazuje da se situacija na tržištu rada i dalje poboljšava.

Pritom su plaće zabilježile najveći rast na godišnjoj razini u osam i pol godina.

A to bi moglo potaknuti rast potrošnje i inflacije, pa bi američka središnja banka u ovoj godini mogla ubrzati tempo povećanja kamata.

Fed je lani povećao ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

No, ostaje za vidjeti hoće li zbog toga dolar ojačati jer se očekuje da će ove godine Europska središnja banka, a možda i japanska početi ukidati poticajne mjere, odnosno zaoštravati monetarnu politiku, što će podržati tečajeve eura i jena.