Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 5,1 posto, na 49,10 dolara, što je njezina najniža razina od kraja studenoga prošle godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel pojeftinio 6,3 posto, na 46,20 dolara, najnižu razinu od 15. studenoga.

Pad cijena ′crnog zlata′ treći tjedan zaredom posljedica je naznaka da napori Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i drugih najvećih svjetskih proizvođača ne daju rezultate kakvi su se očekivali.

Lanjski dogovor o smanjenju proizvodnje u prvom polugodištu ove godine za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi se umanjio jaz između prevelike proizvodnje i nedovoljno snažne potražnje nije doveo do značajnijeg pada zaliha, a time ni cijena.

"Energetski kompleks polagano dolazi do zaključka da ovogodišnje smanjenje proizvodnje OPEC-a nije učinkovito", kaže Jim Ritterbusch, predsjednik u tvrtki Ritterbusch & Associates.

Tim više što se nastavlja povećanje proizvodnje u SAD-u. U petak je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan za njih šest, što je 16. tjedan zaredom kako taj broj raste.

Pritom je broj tih postrojenja dosegnuo 703, najvišu razinu od travnja 2015. godine i dvostruko više nego u istom lanjskom razdoblju.

Američka proizvodnja skočila je oko 10 posto od sredine 2016. godine, na 9,3 milijuna barela dnevno, što je blizu izvoza vodećih svjetskih proizvođača, Saudijske Arabije i Rusije.

Kako se oporavak američke proizvodnje protegnuo već na 12. mjesec, napori OPEC-a ne daju željene rezultate, pa je Saudijska Arabija najavila da će se smanjenje proizvodnje OPEC-a nastaviti i nakon lipnja.

Taj bi dogovor trebao biti postignut na sastanku članica OPEC-a 25. svibnja. Međutim, nije naznačeno na koji rok bi se taj dogovor odnosio, a poručeno je i da ne treba očekivati dublje rezove proizvodnje od dosadašnjih.

Zbog toga se i idućih dana, kažu analitičari, može očekivati nestabilno kretanje cijena nafte.