Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle, pri čemu su američki S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli nove najviše razine u povijesti, zahvaljujući solidnim poslovnim rezultatima kompanija.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna porastao 1,4 posto, na 18.080 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,8 posto, na rekordnih 2.117 bodova, a Nasdaq indeks 3,3 posto, na rekordna 5.092 boda.

U fokusu ulagača bio je prošloga tjedna Nasdaq indeks koji je u četvrtak premašio prijašnju rekordnu razinu od 5.048 bodova, dosegnutu u ožujku 2000. godine prije tzv. ′dot-com′ krize.

Prije te krize cijene dionica tehnoloških i telekomunikacijskih kompanija vrtoglavo su rasle, no u ožujku 2000. uslijedila je oštra korekcija prenapuhanih cijena. Do 2002. godine Nasdaq indeks izgubio je više od 75 posto, skliznuvši na samo 1.114 bodova.

"Godine 2000. cijene dionica mnogih brzorastućih kompanija kretale su se na razinama od 200 do 300 puta iznad zarada tih kompanija po dionici. Taj se balon morao ispuhati. No, sada je situacija sasvim drugačija nego 2000.", kaže Walter Price, direktor u tvrtki AllianzGI Global Technology.

Posljednjih 10-ak godina Nasdaq indeks, zahvaljujući razvoju tehnološkog i biotehnološkog sektora, socijalnih medija i mobilne telefonije, gotovo neprestano raste, izuzev razdoblja velike recesije u SAD-u 2008. godine.

A zahvaljujući čvrstim temeljima Nasdaq tržišta, analitičari smatraju da može i dodatno porasti jer tehnološke kompanije, koje imaju najveći udio u tom indeksu, stabilno rastu.

"Rekord Nasdaqa pokazuje snagu u tehnološkom i biotehnološkom sektoru, a očekuju se preuzimanja u oba sektora, posebice biotehnološkom", kaže Tim Ghriskey, direktor u tvrtki Solaris Group.

Na stabilnost tehnološkog sektora ukazuju i prošloga tjedna objavljeni poslovni rezultati niza kompanija, od Googlea i Facebooka, do Amazona i Microsofta, koje i dalje bilježe rast prihoda, za razliku od nekih drugih sektora.

Upravo zahvaljujući snažnom rastu tehnološkog sektora, i S&P 500 indeks dosegnuo je novu najvišu razinu u povijesti, premda poslovni rezultati većine američkih kompanija nisu impresivni i premda niz makroekonomskih podataka ukazuje na usporavanje rasta američkog gospodarstva.

"Ovo je slučaj kada tržište gleda malo dalje u budućnost, kada cijene nafte više neće biti takav uteg i kada će poslovni rezultati kompanija biti bolji nego što su sada", kaže Anthony Valeri, strateg u tvrtki LPL Financial.

Dosadašnja sezona objava poslovnih izvješća kompanija za prvo tromjesečje nešto je bolja od očekivanja. Prije tjedan dana analitičari su procjenjivali da je dobit kompanija iz sastava S&P 500 indeksa pala za 2,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a sada očekuju pad od 1,3 posto.

No, prihodi većine kompanija su podbacili, pa sada analitičari procjenjuju da su pali 3,5 posto na godišnjoj razini, dok su prije tjedan dana očekivali pad prihoda za 2,8 posto.

Posljedica je to ponajviše visokog tečaja dolara, koji je u prva tri mjeseca ove godine ojačao za 9 posto u odnosu na košaricu najvažnijih svjetskih valuta, što je izazvalo pad prihoda multinacionalnih kompanija s inozemnih tržišta.

Niska očekivanja po pitanju zarada i prihoda posljedica su, također, oštrog pada cijena nafte u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Od lanjskog lipnja cijena barela pala je gotovo 50 posto, pa se očekuje oštar pad prihoda i zarada naftnih divova, kao što su Exxon Mobil i Chevron, koji će poslovna izvješća objaviti idućega tjedna.

I na europskim burzama su cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,1 posto, na 7.070 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1 posto, na 11.810 bodova, a pariški CAC 1,1 posto, na 5.201 bod.

Na Tokijskoj burzi je, pak Nikkei indeks prošloga tjedna skočio 1,9 posto, na 20.020 bodova, najvišu razinu od 2000. godine.