Tečaj švicarskog franka prvi se put nakon dvije godine približio iznosu od 6 kuna. Na tečajnoj listi HNB-a od četvrtka srednji je tečaj bio 6,07 kune za jedan franak, što je u mjesec dana smanjenje od 4,2 posto. Za toliko će pasti i rate brojnih dužnika zaduženih u toj valuti.

Podsjetimo, tečaj franka u odnosu na euro počeo je skakati prije dvije godine, a u ljeto 2011., tijekom srpnja i kolovoza, u odnosu prema kuni došao je i na 7,16 te se gotovo izjednačio s eurom. To će razdoblje biti zapamćeno kao crno za dužnike čiji su se krediti vezali uz CHF. U Hrvatskoj je četiri od deset korisnika stambenih kredita zaduženo u toj valuti, dok je kod automobilskih kredita omjer bio 80 posto u korist franka. Tijekom 2009. i 2010. tečaj franka bio je između 4,8 i 5 kuna, što je srednja vrijednost te valute u prethodnom višegodišnjem razdoblju. No, do jačanja švicarske valute došlo je 2011., u jeku dužničke krize eurozone. U strahu od gubitaka, mnogi su utočište potražili u švicarskom franku, što je tu valutu diglo do vrtoglavih vrijednosti, tolikih da je švicarska narodna banka nakon brojnih novčanih intervencija odlučila franak vezati uz euro i tako eliminirati naglu potražnju. Kao gornji plafon postavljen je odnos 1,20 franaka prema euru.

Od početka ove godine franak postupno slabi prema euru, a onda posredno i prema kuni jer se kapital polako izvlači iz sigurnog utočišta i seli prema burzama i drugim valutama. Nitko se sada ne usudi predviđati hoće li se franak vratiti na svoje povijesne vrijednosti - oko pet kuna - i kojom brzinom. Odgovor je prije svega vezan uz gospodarski oporavak eurozone, a važnu ulogu igraju i psihološki elementi.

Za hrvatske dužnike dobra je vijest da jak franak ne odgovara ni Švicarskoj jer smanjuje izvozni potencijal i turističku privlačnost zemlje. Pomoć bi trebala doći i kroz intervenciju hrvatske Vlade, koja u prijedlogu zakona o potrošačkom kreditiranju predviđa vraćanje kamata na početne razine za dužnike u francima, što bi rate smanjilo 20-ak posto.