Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 51,10 dolara. Znatnijih promjena u cijeni nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom trgovalo po 47,25 dolara.

"Tržišta podupire pad komercijalnih zaliha u SAD-u a pomaže i snažna američka potražnja za derivatima, posebice za benzinom", tumači Tamas Varga iz londonskog PVM Oil Associatesa.

Izdvaja i slabiji dolar koji jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta a time i potražnju za naftom. Zelenu novčanicu pritisnuo je pad burzovnih indeksa u SAD-u nakon što je raspuštanje dva savjetodavna vijeća potpirilo sumnju da će američki predsjednik Donald Trump zaista pokrenuti mjere poticanja gospodarskog rasta.

Analitičari primjećuju slabljenje podrške američkom predsjedniku "u Bijeloj kući i izvan nje", što je generiralo pritisak na zelenu novčanicu.

U međuvremenu su se naznake smanjenja razlike između ponude i potražnje pojavile i u SAD-u, najvećem potrošaču nafte u svijetu. Tako su unatoč 13-postotnom skoku proizvodnje nafte od sredine prošle godine, na 9,5 milijuna barela dnevno, komercijalne zalihe zabilježile isti postotni pad u odnosu na visoke razine iz ožujka, kliznuvši ispod prošlogodišnjih razina.

Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas izvijestila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte jučer iznosila 48,07 dolara, što znači da je pala 62 centa u odnosu na prethodni dan trgovanja.