Cijene nafte prekoračile su u utorak na svjetskim tržištima razinu od 51 dolar, poduprte slabijim dolarom i smanjenom opskrbom iz Nigerije zbog napada na naftna postrojenja.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 67 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, na 51,22 dolara. Na američkom tržištu cijena barela bila je u plusu 60 centi i iznosila 50,29 dolara za barel.

Dolar se spustio nadomak najnižoj razini u mjesec dana, budući da američka guvernerka Janet Yellen nije naznačila kada bi mogli podići ključne kamatne stope u SAD-u. Slabiji dolar znači veću kupovnu moć imatelja ostalih valuta pa podupire potražnju za naftom i ostalom robom čije su cijene iskazane u zelenoj novčanici.

Snažnu podršku cijenama pružila je i smanjena proizvodnja u Nigeriji, za procijenjenih 170 tisuća barela dnevno, zbog niza napada na naftnu infrastrukturu. Taj se podatak nadovezao na obećanja Saudijske Arabije da neće preplaviti tržište svojom naftom, te na najavu otvaranja rafinerija u Francuskoj čiji je rad obustavljen zbog štrajka.

"Cijena se u Londonu drži iznad razine od 50 dolara i opći je trend uzlazni, s obzirom na otvaranje rafinerija u Francuskoj, zatvorenih zbog štrajkova, i napada na cjevovode u Nigeriji", tumači Kaname Gokon iz tokijske brokerske kuće Okato Shoji.

Potporu je pružilo i izvješće Genscapea o prošlotjednom smanjenju zaliha u američkom naftnom čvorištu u Cushingu za 1,08 milijuna barela.

Pozornost se sada okreće izvješćima Američkog instituta za naftu (API) i vlade u Washingtonu o zalihama u SAD-u. Očekuje se da će današnje API-jevo izvješće pokazati pad komercijalnih zaliha nafte za 3,5 milijuna barela, pokazuje Reutersovo istraživanje.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je odvojeno da je referentna cijena barela košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 46 dolara, što znači da je porasla za 27 centi u odnosu na prethodni trgovinski dan.