Konferenciju su organizirali Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačke burze (ZSE), okuplja oko 400 sudionika iz financijske industrije, tijela državne uprave i kompanija, a veliku pozornost poklanja globalnim i europskim ekonomskim i tržišnim kretanjima te trendovima u Hrvatskoj na tržištu kapitala i u upravljanju imovinom fondova.

Tonći Korunić iz Interkapitala kaže da kada se gleda struktura kompanija na hrvatskoj burzi, malo je novih priča, većinom se radi o starim kompanijama nastalima prije 1990-e.

Nažalost, s obzirom da država kontrolira oko 50 posto svih ekonomskih tokova, ona je tako i jedina koja putem velikih privatizacija može dati impuls hrvatskom tržištu kapitala, smatra. Pritom podsjeća na izlistavanje Plive na burzi, a nedugo nakon toga i Zagrebačke banke. "Naše tržište je prije toga bilo nigdje a tada se dogodila jedna kometa koja je sve obasjala", slikovit je Korunić.

Podsjetio je i na izlistavanja Ine i Hrvatskog Telekoma (HT), a posljedica svega je da čak, prema podacima SKDD-a, 860 tisuća građana posjeduje vrijednosni papir, što je s obzirom na četiri milijuna stanovnika fantastičan rezultat, ističe Korunić.

"Da bi razvili tržište, mora se dogoditi kometa. To ne može puno malih kompanija od 20 do 30 milijuna eura kapitalizacije. U ovom trenutku to jedino može država", poručio je Korunić te dodao da će velike tvrtke poput istarskog Infobipa po logici svoje izlistavanje tražiti u New Yorku i Londonu.

Naveo je potencijalni primjer izlistavanja 25 do 30 posto HEP-a, što bi odgovaralo vrijednosti od oko milijardu eura, a kaže da bi takav potez Vlade bio fantastičan za hrvatsko tržište kapitala.

On bi mobilizirao i štednju građana, a također i razvio cjelokupni ekosustav financijske zajednice i tržišta, od čega bi koristi imale i ostale kompanije, smatra Korunić.

Bivša potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić kao djelotvornu mjeru za podizanje domaćeg tržišta kapitala također smatra i izlistavanje državnih kompanija na burzi, dok bi u dužem roku u cilju razvijenijeg tržišta kapitala trebalo poraditi i na financijskoj pismenosti kroz obrazovni sustav i kroz napore privatnog sektora.

Smatra da bi u tim projektima podizanja financijske pismenosti trebao biti prisutan i europski novac. "Ako su stvarno pitanja tržišta kapitala i unije tržišta kapitala prioriteti na razini EU-a, onda bih očekivala da će i način na koji se raspoređuje taj europski novac to vidjeti", kaže Dalić.

Brexit će fundamentalno promijeniti europsko tržište kapitala

Kada se dogodi Brexit, kaže Dalić, krajolik europskog tržišta kapitala fundamentalno će se promijeniti, s obzirom da je tržište kapitala Velike Britanije, mjereno kapitalizacijom, otprilike jednako ostatku tržišta EU-a.

Europska unija će time ostati jedno manje tržište, navodi Dalić te smatra da se unija tržišta kapitala na razini EU-a neće moći razviti samo aktivnostima iz Bruxellesa, s obzirom na velike razlike u razvijenosti tržišta kapitala pojedinih zemalja članica.

U budućnosti, kaže da bi bilo dobro kada bi prosječna kapitalizacija na tržištima kapitala EU-a bila između 100 i 120 posto BDP-a, što je dvostruko više no danas.

Jurica Jednačak, član Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), naveo je podatak da se gotovo 70 posto transakcija pravnih i fizičkih osoba u Francuskoj odvija na Londonskoj burzi, tako da je to problem gotovo za sve razvijene zemlje EU-a.

U odnosu na London, koji će i dalje po svemu sudeći ostati financijski centar, Europa će morati poduzeti neke korake da bude konkuretnija, ocjenjuje Jednačak.