Kolaž uzroka doveo je do vladavine "medvjeda" na svjetskim tržištima kapitala. MSCI indeks svih svjetskih dionica skliznuo je prošloga tjedna 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine, što se definira kao "tržište medvjeda", pišu svjetske agencije. Rasprodaja na svjetskim burzama, započeta početkom godine, ne posustaje.

Na američkom tržištu indeks S&P 500 tijekom ove godine u minusu je više od 10 posto što je njegov najlošiji ulaz u godinu u povijesti, piše Reuters. Još je gora situacija na europskom i azijskom tržištu. Tako se primjerice tijekom 2016. njemački DAX stropoštao gotovo 17 posto, a japanski burzovni indeks Nikkei preko 21 posto. Japanske dionice u petak su se spustile na najnižu razinu u godinu i pol. Da stvar sve više izmiče kontroli potvrđuju i izjave središnjih bankara i političara. Predsjednica američkih Federalnih rezervi Janet Yellen u obraćanju Kongresu prošloga tjedna izjavila je kako rasprodaja na financijskim tržištima može potkopati ekonomski rast SAD-a.

U Japanu je ministar financija Taro Aso najavio kako će zatražiti da se o stanju na burzama razgovara u okviru skupine najrazvijenijih država G20. Negativna kretanja na svjetskim burzama u posljednje vrijeme ponajprije su odraz zabrinutosti investitora oko održivosti globalnog rasta, s obzirom na usporavanje u Kini, previranja na tržištu roba, poglavito energenata i industrijskih metala, te s tim povezanih fundamenata zemalja u razvoju, ocjenjuje Anto Augustinović, analitičar Erste banke. "Očekujemo da će i nastavak 2016. godine biti obilježen određenom kolebljivošću na svjetskim tržištima, a stabilizacijsku ulogu u kratkom roku bi mogle imati eventualne daljnje mjere monetarnih vlasti", smatra Augustinović.



Igor Gvozdanović, predsjednik Uprave Platinum Investa, smatra da je nekoliko izvora trenutnih problema na tržištima. "Prvi je preslagivanje portfelja institucionalnih investitora koje je započelo još krajem 2015., a u kojem su se rješili volatilnijih dionica. Potom je u fokus došlo usporavanje kineskog gospodarstva, da bi kasnije bile aktualne bojazni oko banaka i njihove kreditne izloženosti naftnim kompanijama. Svoj su obol dali i državni investicijski fondovi, poput saudijskog, koji su počeli smanjivati svoje pozicije kako bi vlada financirala javnu potrošnju. Na kraju, ne treba zanemariti ni psihologiju ulagača koji ne znaju prave razloge pada burzi, pa se vode psihologijom krda", kaže Gvozdanović.