Na središnjem portalu za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvorena je javna rasprava o zakonskom prijedlogu koji bi omogućio monetizaciju više od 30 milijardi kuna dugovanja koja imaju Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), i to putem inicijalne javne ponude dionica (IPO).

Kako se navodi u uvodu zakonskog prijedloga, cilj ovoga zakona je razduživanje HAC-a i ARZ-a, koji nisu u mogućnosti uredno podmirivati svoje kreditne obveze, a koje su lani postale dio javnog duga.

"Tako pitanje razduživanja HAC-a i ARZ-a, postaje i pitanje rješavanja javnog duga, odnosno razduživanja države. Po trenutnim projekcijama, ovom transakcijom javni dug bi se smanjio za otprilike 4 postotna poena", navodi se. Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju prošle godine oko 279 milijardi kuna ili 85 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Naime, kako se pojašnjava, HAC i ARZ su investicije u izgradnju autocesta financirale iz kredita, uz državno jamstvo, te njihov ukupni dug trenutno iznosi više od 4 milijarde eura, odnosno gotovo 30,5 milijardi kuna. Od toga se na HAC odnosi 3,1 milijarda eura, a na ARZ 912 milijuna eura duga.

Od tog iznosa, samo bi ove godine trebalo biti otplaćeno 574 milijuna eura glavnice i kamata, a slijedeće godine 671 milijun eura. Kako je vremenska struktura otplate kreditnih obveza kratkoročna, otplate glavnica kredita rastu progresivno do 863 milijuna eura u 2019. godini.

No, HAC i ARZ su 2014. ostvarili ukupno tek oko 250 milijuna eura ili 1,9 milijardi kuna prihoda, što je dostatno za pokrivanje tek manjeg dijela njihovih obveza po postojećim kreditima.

"U takvoj situaciji otplata kredita nije moguća bez refinanciranja velikog dijela dospjele glavnice uz državna jamstva, kao što je bio slučaj u 2014. i 2015. godini. Davanje državnih jamstava upitno je sa stajališta dozvoljenosti državnih potpora, obzirom da su oba društva ekonomski operatori koji djeluju na tržištu, te se državna jamstva kao oblik državne potpore neće moći davati za refinanciranje obveza u 2016. godini i nakon toga", navodi se u pojašnjenju ovog zakonskog prijedloga.

HAC prenosi prava i obveze na HAC-ONC, ARZ se gasi

Kako bi se provela inicijalna javna ponuda dionica (IPO) te razduživanje, ovim se zakonom predlaže da određene poslove HAC-a na određenim autocestama i cestovnim objektima s naplatom cestarine na državnim cestama, obavlja tvrtka HAC-ONC (Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine), a ARZ ugasi institutom sjedinjenja ili konfuzije.

Na HAC-ONC bi se tako na 50 godina prenijeli poslovi građenja, rekonstrukcije, održavanja i upravljanja na izgrađenim autocestama i cestovnom objektu s naplatom cestarine na državnoj cesti tunela Sveti Ilija.

HAC-ONC bi tijekom tog razdoblja imao i pravo na prihode od naknada za korištenje autocesta, odnosno cestarinu, naknadu za izvanredni prijevoz, naknadu za pravo građenja i pravo služnosti te naknadu za korištenje cestovnog zemljišta i obavljanje pratećih uslužnih djelatnosti.

Pitanje ARZ-a bi se pak riješilo stavljanjem izvan snage dvaju dokumenata na kojima se temelji pravo gospodarenja autocestom Rijeka-Zagreb. Prvi je Ugovor o unosu prava, kojim je država u ARZ, na ime uplate temeljnog kapitala, unijela pravo gospodarenja dotad sagrađenom infrastrukturom na dionicama autoceste Rijeka-Delnice, Delnice-Kupjak i Karlovac-Zagreb na rok do 28 godina. Drugi je Ugovor o koncesiji, kojim se koncesiju za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb i njenim cestovnim i pratećim objektima na cestovnom zemljištu dodjeljuje ARZ-u.

Time bi se omogućio prijenos imovine ARZ-a na Republiku Hrvatsku, korištenjem instituta sjedinjenja (konfuzije) iz Zakona o trgovačkim društvima, da dioničko društvo može cijelu svoju imovinu bez provođenja likvidacije prenijeti na Republiku Hrvatsku, županiju, općinu ili grad. Upisom prijenosa te imovine u sudski registar to društvo prestaje, a sva imovina društva, zajedno sa svim pravima i obvezama prelazi na državu. Na taj način došlo bi do univerzalne sukcesije Republike Hrvatske u sva prava i u sve obveze ARZ-a i država bi time automatski preuzela sve pravne odnose koje društvo ima prema trećim osobama.

Prihod od uspješnog IPO-a bio bi 1,5 mlrd eura

Pod pretpostavkom uspješno provedenog IPO-a 60 posto dionica HAC-ONC-a, procjenjuje se u zakonskom prijedlogu, vlasnici toga društva, odnosno HAC i Republika Hrvatska, kao pravni slijednik ARZ-a, bi trebali primiti neto primitak u iznosu od 1,5 milijardi eura.

Tada bi država, slijedom raskida Ugovora o koncesiji i prestanka postojanja ARZ-a, trebala kreditorima isplatiti 458 milijuna eura, dok bi preostalih 1,04 milijarde eura koristio HAC za pregovore s kreditorima i otplatu najnepovoljnijih kredita, primarno komercijalnih banaka. Na taj bi se način dug HAC-a smanjio na 2,06 milijardi eura, a državi bi preostalo 454 milijuna eura ARZ-ovog duga.

"Obzirom da će prema projekcijama financijskog modela HAC-ONC biti iznimno profitabilno društvo, Republika Hrvatska će u prvih 10 godina prosječno godišnje uprihoditi 33 milijuna eura primitaka iz poreza na dobit tog društva odnosno sveukupno diskontiranih 475 milijuna eura, što je više od iznosa preuzetog kredita ARZ-a i osigurava njegovu otplatu", navodi se.

Ostatak duga HAC-a refinancirao bi se, pak, aranžmanima s međunarodnim financijskim institucijama, predvođenima Svjetskom bankom, kao i najpovoljnijim bankarskim konzorcijima, a "namjera je koristiti sredstva dobivena iz IPO-a i sredstva dobivena od međunarodnih financijskih institucija u pregovoru s bankama".

No, ovako postavljen financijski model ipak pretpostavlja još jedno refinanciranje uz državno jamstvo, za što je potrebna potpra DG Competitiona, tijela EK za zaštitu tržišnog natjecanja, a u zakonskom se prijedlogu navodi da, s obzirom da se radi o sustavnom rješenju problema, koji bi između ostalog trebao rezultirati privatizacijom društva putem tržišta kapitala, u Vladi vjeruju da će DG Competition podržati cjelokupni proces.

"HAC-ONC će ostvarivati značajne prihode"

"HAC ONC će od naplate cestarine ostvarivati značajne prihode, a time će biti stvoreni uvjeti za isplatu dobiti dioničarima", stoji u zakonskom prijedlogu.

Dodaje se i da za provedbu ovoga Zakona nije potrebno izdvajanje posebnih sredstava iz državnog proračuna, a da će država idućih 50 godina prosječno godišnje uprihoditi oko 250 milijuna kuna primitaka iz poreza na dobit.

Javna rasprava o ovom zakonskom prijedlogu trajat će do 10. lipnja ove godine.