Gažić je to izjavila novinarima nakon predstavljanja slovenskog i hrvatskog tržišta kapitala, održanog u sklopu 6. Slovenskih i hrvatskih investicijskih dana, a kako navodi, za tržište se može reći da je "dosta živahno" te kako se vide naznake povratka likvidnosti na tržište.

Pritom apostrofira gospodarski rast u Hrvatskoj od 3,9 posto u prvom kvartalu, snažnu isplatu dividendi naših kompanija, kao i vrlo dobre poslovne rezultate.

Kaže da su se investitori počeli vraćati na tržište, a velik dio toga pripisuje trudu da kompanije koje su ostale na burzi značajno podignu ljestvicu transparentnosti i korporativnog upravljanja, kako se više nikad ne bi dogodio slučaj Agrokor.

"Iako se ne može jednoznačno reći da je "kriza Agrokor" završila, svi ti napori koji su uloženi u međuvremenu da se vrati povjerenje u tržište kapitala, počeli su rađati plodom", ocijenila je Gažić.

Podsjeća da je slučajem Agrokor obrisano sedam tvrtki s burze koje su bile u vlasništvu oko 9.000 dioničara, a kaže da je sigurno da za takav udarac tržištu treba puno vremena da se oporavi.

Navodi da je prošle godine indeks Zagrebačke burze CROBEX bio u minusu 5,3 posto, no podsjeća i na veliki pad na svjetskim burzama krajem prošle godine, tako da pad CROBEX-a nisu doživjeli jako tragično. Ove su, pak, godine očekivanja pozitivna, kaže Gažić.

Napominje da između hrvatskih i slovenskih investitora i dionica postoji dosta jak protok kapitala, pri čemu su primjerice hrvatski mirovinski fondovi dosta ulagali u slovenske dionice.

Ocjenjuje da je najveći problem oba tržišta manjak privatizacija, a u slučaju kada se one i dogode, problem je način na koji se to napravi, u smislu da se prodaja vrši izravno strateškom investitoru, pa se gubi likvidnost, odnosno mogućnost da ljudi sudjeluju u privatizaciji.

Gažić je izvijestila i da su se kompanije iz Hrvatske i Slovenije u travnju u New Yorku prezentirale američkim investitorima, koji, kako navodi, imaju snagu da u vrlo kratko vrijeme preokrenu cijelu situaciju, jer se njihove investicije obično broje u desecima milijuna eura. Ističe da je interes bio vrlo velik, a kako su iz Hrvatske nazočili izdavatelji s "Prime" tržišta - tvrtke Valamar, AD Plastik, Podravka, Arena Hospitality Group i Atlantic Grupa.

Špoljar: Turistički sektor dominantan na Zagrebačkoj burzi

Stariji analitičar tržišta kapitala Erste&Steiermärkische banke Davor Špoljar ocjenjuje da se domaće tržište kapitala trenutno nalazi na dosta skromnim razinama likvidnosti, a to je u jednoj mjeri i posljedica zbivanja oko Agrokora.

Podsjeća da je tijekom 2017. dobar dio kompanija koje su bile članice Agrokor grupe pretrpio određene slabije financijske rezultate, otpise te je u konačnici "de facto" dio prometa izbrisan sa Zagrebačke burze, što je utjecalo na smanjenu likvidnost.

Generalno, gledajući izvedbu na domaćem tržištu kapitala, kaže Špoljar, turistički sektor je uvjerljivo onaj koji zadnjih pet do deset godina ima najbolju izvedbu i daleko nadmašuje sve druge sektore te je postao dominantan na Zagrebačkoj burzi.

Špoljar navodi da se kod preostalih sektora primjećuje da je 2016. počeo određeni pozitivni zaokret po pitanju prihoda i zarada kompanija, što je pratilo makroekonomski oporavak, no već spomenuti slučaj Agrokor je bio onaj koji je na kraju utjecao na to da su rezultati kompanija bili lošiji i samim time je zaustavljen uspon domaćeg tržišta kapitala.

Predsjednik Uprave Ljubljanske burze Aleš Ipavec kazao je da je 2018. bila uspješna godina za Ljubljansku burzu. Od velikih događaja istaknuo je povlačenje dionica Gorenja s burze, kao i prvi IPO u posljednjih najmanje deset godina, onaj Nove ljubljanske banke (NLB), čiji će se drugi dio odviti ove godine.

Slovenski i hrvatski investicijski dani

Slovenski i hrvatski investicijski dani mjesto je susreta slovenskih, hrvatskih i međunarodnih investitora te eminentnih izdavatelja sa Zagrebačke i Ljubljanske burze, s ciljem da se kroz niz individualnih i grupnih sastanaka, kojih je za dva dana predviđeno gotovo 200, omogući neposredan kontakt kompanija i investitora.

Investitori su se tako prijavili za rekordnih 338 sastanaka, a kompanije će u konačnici održati 255 individualnih i grupnih sastanaka.

Iz Hrvatske ove godine sudjeluje osam kompanija - AD Plastik, Arena Hospitality Group, Atlantic grupa, Hrvatski telekom, INA, Podravka, Valamar Riviera i Zagrebačka burza, dok Sloveniju predstavljaju tvrtke Krka, Luka Koper, NLB, Petrol, Pozavarovalnica Sava, Telekom Slovenije i Triglav Grupa.

Sudjelovanje je prijavilo i 28 investicijskih društava i banaka, koje predstavlja 63 analitičara i investitora iz Češke, Estonije, Hrvatske, Litve, Slovenije, Švedske, Švicarske, Velike Britanije i SAD-a.