Poboljšanje uvjeta za kotiranje na burzi, uvrštavanje državnih tvrtki na burzu putem IPO-a, razvoj tržišta korporativnih obveznica, mobilizacija tržišta privatnog kapitala - neke su od preporuka iz OECD-ovog dijagnostičkog pregleda tržišta kapitala u Hrvatskoj, predstavljenog u srijedu.

U izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), predstavljenom putem internetske konferencije, istaknuto je da kriza uzrokovana bolešću covid-19 predstavlja velike izazove za hrvatsko gospodarstvo, za čiji je trajan oporavak potreban otporniji i dinamičniji poslovni sektor.

OECD naglašava da bi hrvatske tvrtke znatno profitirale od boljeg pristupa dugoročnom financiranju putem tržišta kapitala za ulaganja u inovacije i rast. "Stoga je za hrvatske vlasti vrijeme da uvedu dugo očekivane strukturne reforme kako bi se poboljšalo funkcioniranje tržišta kapitala", poručili su iz OECD-a.

Unatoč dobrim gospodarskim rezultatima prije krize, slabo okruženje tržišta kapitala, ograničena dostupnost dugoročnog financiranja i slabe prakse korporativnog upravljanja ostaju među najvećim strukturnim slabostima u RH i sprječavaju konkurentnost korporativnog sektora i korporativnih ulaganja, ocijenili su.

Upozorili su i da od 92 tvrtke na burzi u 2020., samo ih je šest kotiralo na glavnom tržištu s najvišim standardima korporativnog upravljanja i objavljivanja informacija, a pritom se na kraju 2020. na Zagrebačkoj burzi nalazilo manje od pola tvrtki koje su kotirale 2009. godine.

Poboljšanje uvjeta za kotiranje na burzi

OECD je izdao ključne preporuke kojima je cilj pomoći hrvatskim vlastima u poboljšanju pravnog, zakonodavnog i institucijskog okvira za tržišta kapitala.

Prva preporuka odnosi se na poboljšavanje uvjeta za kotiranje na burzi, pri čemu je važno, s ciljem uspješnog i trajnog oporavka od posljedica pandemije, hrvatskom korporativnom sektoru osigurati pristup dugoročnom financiranju putem tržišta kapitala, uključujući dionički kapital.

"Tržišta dionica mogu hrvatskim poduzetnicima pomoći u smanjivanju ovisnosti o kratkoročnom financiranju i usklađivanju dugoročnih ulaganja s dugoročnim kapitalom. Razvijenije tržište dionica također će kućanstvima pružiti bolje prilike za ulaganja radi uspješnijeg upravljanja štednjom i planiranja za mirovinu", smatraju u OECD-u.

Kazali su da bi važan početni korak modernizacije okvira tržišta dionica moglo biti pojednostavljenje tržišne strukture burze smanjenjem broja reguliranih tržišnih segmenata.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i burza mogu razmotriti spajanje redovitog i javnog tržišta pod novi okvir, uz istodobno poticanje dodatnih tvrtki na prelazak na primarno tržište, predložili su.

Smatraju i da bi Vlada mogla razmotriti pružanje financijskih poticaja tvrtkama koje prelaze na primarno tržište ili počinju kotirati putem IPO-a, a da bi, s ciljem povećanja likvidnosti na tržištu i pružanja boljih prilika za štednju kućanstava, trebala razmotriti i uvođenje sustava štednog računa za male ulagače, koji obuhvaća oslobođenja od poreza na kapitalnu dobit kada se novac čuva na minimalno razdoblje.

Uvrštavanje državnih tvrtki na burzu

Preporučaju i stavljanje u kotaciju tvrtki u državnom vlasništvu, s ciljem širenja opsega tržišta i poboljšavanja upravljanja. Kako su naveli iz OECD-a, Hrvatska putem tržišta kapitala može smanjiti državni udio u vlasništvu i poboljšati upravljanje tvrtkama, čime bi se također proširio opseg domaćeg tržišta kapitala te povećala njegova atraktivnost i za privatne tvrtke i za ulagače.

Među tvrtkama u državnom vlasništvu koje nisu uvrštene na burzu ima puno velikih tvrtki za koje bi se moglo razmotriti uvrštavanje na primarno tržište putem inicijalne javne ponude (IPO), također su istaknuli.

Iz OECD-a sugeriraju i iskorištavanje potencijala institucionalnih ulagača, kao što su mirovinski fondovi, osiguravajuća društva i investicijski fondovi.

Naveli su da je u Hrvatskoj jedna od glavnih prepreka iskorištavanju potencijala institucionalnih ulagača niska ukupna razina aktivnosti na tržištima kapitala, dok, ocjenjuju, visoko koncentrirana ulaganja mirovinskih fondova u mali broj uvrštenih tvrtki ne doprinose povećanju likvidnosti tržišta.

"Povećanjem broja uvrštenih tvrtki na burzi, posebno na primarnom tržištu, i promoviranjem emisija korporativnih obveznica na domaćem tržištu pomoglo bi se institucionalnim ulagačima u pružanju javnosti atraktivnijih proizvoda s boljim povratima i zaštitom mirovinskog dohotka", ocijenili su.

Što se tiče mirovinskih fondova, predlažu iz OECD-a, vlasti mogu "razmotriti procjenu strukture poticaja za društva za upravljanje mirovinskim fondovima kako bi bolje uskladile svoje poticaje s poticajima članova fondova".

"Trenutačna struktura poticaja dovodi do konzervativne alokacije sredstava jer su upravitelji mirovinskih fondova odgovorni za dio mogućih gubitaka od ulaganja. S obzirom na nisku kamatnu stopu u okruženju i povećavanje sredstava hrvatskih mirovinskih fondova, veća alokacija sredstava u ulaganja u dionice također može pomoći u ostvarenju većih dugoročnih povrata", napisali su između ostalog iz OECD-a.

Smatraju i da se RH u pogledu investicijskih fondova nije pokazala kao konkurentno sjedište upravljačkih društava, investicijskih fondova i stranih ulagača. "Niži porez po odbitku bi mogao ubrzati rast industrije i pomoći joj da dostigne kritičnu razinu", savjetuju.

Potencijal tržišta korporativnih obveznica

Sljedeća preporuka se odnosi na financiranje dugoročnih dugova putem tržišta, jer tržišta korporativnih obveznica imaju potencijal da postanu pouzdan izvor financiranja za hrvatske tvrtke, a korporativne obveznice privlačna su klasa sredstava za domaće i strane ulagače.

"Prelazak s prekomjernog oslanjanja na kratkoročno financiranje putem banaka na dugoročnije korporativne obveznice proširio bi prilike ulaganja za institucije, osigurao potporu dugoročnim korporativnim ulaganjima i doveo do izgradnje otpornije strukture kapitala u korporativnom sektoru", rekli su iz OECD-a.

U cilju podrške razvoju i povećanju likvidnosti hrvatskog tržišta, savjetovali su iz OECD-a, Vlada može razmotriti provođenje emisija obveznica tvrtki u državnom vlasništvu na domaće tržište.

OECD preporuča i mobilizaciju tržišta privatnog kapitala, koje predstavlja važan alternativan izvor financiranja za tvrtke.

Poboljšati ulogu i funkcije stečajnog upravitelja

Zadnja preporuka je jačanje bilanci stanja tvrtki i poboljšanje okvira insolventnosti. Naime, kako se navodi, zamjetan je nedostatak dioničkog kapitala u hrvatskim tvrtkama, što smanjuje njihovu mogućnost širenja i održivog oporavka od krize uzrokovane pandemijom.

Stoga, za podršku tvrtkama Vlada može razmotriti procjenu prednosti uvođenja posebnog poreznog režima poput odbitka za korporativni dionički kapital, napisali su iz OECD-a.

Smatraju i da trenutačnu krizu treba promatrati i kao važnu priliku za ubrzavanje procesa primjene nove direktive EU-a o insolventnosti i restrukturiranju, čime bi se Hrvatskoj pomoglo u privlačenju ulagača iz drugih europskih gospodarstava.

Posebna se pozornost treba posvetiti uspostavljanju mehanizama koji olakšavaju postupak restrukturiranja kako bi se spriječila likvidacija. Također se mogu poboljšati uloga i funkcije stečajnog upravitelja, primjerice određivanjem jednog regulatornog tijela za stečajne upravitelje, koje će djelotvornije nadzirati njihov rad", savjetovali su iz OECD-a, dodajući da se može razmotriti i organiziranje obuke, kao i mogućnost certificiranja za stečajne upravitelje.

Inače, projekt Capital Markets Review in Croatia, odnosno dijagnostički pregled tržišta kapitala, završen je zaključno s 31. ožujkom ove godine, a Ministarstvu financija je odobren putem Programa strukturnih reformi Europske komisije za provođenje sveobuhvatnog pregleda tržišta kapitala u Hrvatskoj, s ciljem njegova oživljavanja, pri čemu je OECD bio provedbeni partner projekta.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj kazao je da je i prije krize postojala svijest da tržište kapitala u Hrvatskoj treba jačati kako bi postalo bolja alternativa za prikupljanje kapitala i financiranje kompanija, koje se trenutno za svježi kapital najviše obraćaju bankama.

Unatoč dosad učinjenom, rekao je da se još mnogo može učiniti za kreiranje boljeg okruženja za mala i srednja poduzeća, kao i onog u kojem bi i mali ulagači pronašli interes za ulaganja na tržištima kapitala.