Na londonskom je tržištu cijena barela oslabila 65 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 67,42 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 58 centi nižoj cijeni, od 61,43 dolara.

Trgovci su se danas fokusirali na izgledno povećanje američke priozvodnje koja bi prema većini pokazatelja trebala uskoro prekoračiti razinu od 10 milijuna barela dnevno i time se približiti onoj Saudijske Arabije i Rusije. To je zasjenilo nemire u Iranu koji zasada nisu utjecali ni na proizvodnju ni na izvoz nafte.

"Poremećaji u proizvodnji nafte (u Iranu) i dalje su tek daleka prijetnja ... problemi na naftovodu na Sjevernom moru u međuvremenu su riješeni... a američka proizvodnja nafte premašila je razine iz listopada 2015. i ove će godine vjerojatno dosegnuti najviše razine u povijesti", objašnjava raspoloženje na tržištu Norbert Ruecker iz švicarske banke Julius Baer.

Oprez je iskazao i Lukman Otunuga iz brokerske kuće FXTM: "Iako trenutni zamah sugerira daljnji rast cijena, treba imati na umu da je američka proizvodnja iz škriljaca i dalje prijetnja višim cijenama nafte".

Cijene nafte najveću potporu dobivaju od smanjene proizvodnje OPEC-a i Rusije, za 1,8 milijuna barela dnevno počevši od siječnja prošle godine. Dogovoreno je i produljenje razdoblja smanjene opskrbe do kraja rujna ove godine, uz naznačenu mogućnost dodatnog produljenja do kraja ove godine.

Potporu pruža i snažan gospodarski rast i uzlet na financijskim tržištima, dodaje Reuters.

U takvom se okruženju ponuda nafte približila potražnji, što se očituje, između ostalog, i u padu američkih komercijalnih zaliha u prošlom tjednu za 7,4 milijuna barela, na 424,46 milijuna barela, pokazali su podaci američke vlade. To je 20 posto ispod visokih razina iz prošlogodišnjeg ožujka i blizu petogodišnjeg prosjeka od 420 milijuna barela.

Odvojeno je OPEC danas objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u četvrtak iznosila 66,13 dolara, te je porasla 1,01 dolar u odnosu na prethodni radni dan.