Predsjednik Vlade Zoran Milanović posjetio je Petrokemiju tvornicu gnojiva iz Kutine. U posjet je stigao i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Ovo je prvi sastanak nakon blokade te tvrtke od prije dva tjedna. Razgovaralo se o budućnosti tvornice te o mogućnostima pronalaženja strateškog partnera.

"Ovo je veliki industrijski kompleks sa znanjima i proizvodima kojih nema u okolici i ovo treba zadržati", rekao je Milanović. Dodao je kako je država 80-postotni vlasnik Petrokemije i da je politički zadatak Vlade pomoći Petrokemiji.

Nakon dvaju pokušaja privatizacije i dalje se traži strateški partner koji bi u pet godina investirao 150 milijuna eura, što bi bilo dostatno za modernizaciju tvornice i nastavak proizvodnje.

Interes za spašavanje Petrokemije za sada su iskazali najveći vjerovnici kojima tvornica duguje više od 300 milijuna kuna; to su Ina i Prvo plinarsko društvo, no nitko tu vijest službeno nije želio komentirati. Upitan je li danas bilo riječi o mogućem ulasku Ine i Prvog plinarskog društva (PPD) u Petrokemiju, premijer je odgovorio da o tome nije bilo riječi. Potencijalne ulagače pozvao je na ozbiljnost, kazavši kako ta osobina ne krasi sve koji su se pojavili u Petrokemiji. Takvima, koje, kako je rekao, zapravo zanimaju samo financijski i poslovni podaci o Petrokemiji, poručio je da ne troše uzalud svoje i Vladino vrijeme.

Iako je restrukturiranjem u Petrokemiji smanjen broj zaposlenih s 2200 na današnjih 1600, i dalje se posluje s gubitkom, u prošloj godini gotovo s 360 milijuna kuna. Nepovoljna cijena plina koju plaćaju gotovo 30% više od konkurencije glavni je razlog minusa na računu.

Milanović kaže da u 2015. trebaju biti poznati odgovori na najvažnija pitanja za Petrokemiju, pa i na ono tko će biti njezin strateški partner.

Nakon napisa u pojedinim medjima o mogućem ulasku Ine i Prvog plinarskog društva (PPD) u Petrokemiju te posjeta premijera Milanovića toj kutinskoj tvrtki, ta je dionica postala najveća današnja dobitnica na Zagrebačkoj burzi (ZSE) sa skokom cijene za 15,50 posto, na 19,30 kuna, a imala je promet od 333,7 tisuća kuna.