Hrvatska ima već nekoliko kvartala rasta BDP-a iza sebe, iako taj rast još uvijek nije dovoljan da bi se otklonile nagomilane neravnoteže nastale nakon globalne financijske krize. Osobna potrošnja je jako važna u strukturi doprinosa rastu BDP-a kada se radi o Hrvatskoj, ali i o drugim zemljama. Zato se podatak o realnom rastu osobne potrošnje prati s osobitom pozornošću.



Ovaj indikator osobne potrošnje raste već 20 mjeseci uzastopno što znači da se radi o trendu, a ne o izoliranom slučaju. Međutim treba istaknuti ovom prilikom činjenicu da je taj rast uglavnom posljedica vanjskih faktora. Pad cijene nafte, poticajna monetarna politika u Europskoj uniji i znatno povećanje broja stranih turista u Hrvatskoj su neki od glavnih razloga rasta osobne potrošnje. Isto tako raduje podatak o rastu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, a gotovo da bi se moglo ustvrditi da taj rast dodatno ubrzava.



U zadnje dviie, tri godine dosta velikih hrvatskih kompanija se našlo u procesu predstečajne nagodbe što je utjecalo na neiskorištenost kapaciteta u industriji. Neke od tih kompanija su ponovo aktivne, a isto tako raste broj narudžbi iz Europske unije zbog rasta ekonomije zemalja ove asocijacije. Ono što Hrvatskoj nedostaje već dugo vremena su direktne strane investicije (FDI) za gradnju industrijskih tvornica s proizvodnjom prije svega usmjerenom na izvoz. No to je dio jedne šire priče o nekonkurentnosti, lošoj poslovnoj klimi, neučinkovitom pravosuđu itd...



Kako hrvatska ekonomija lagano ubrzava tako se stopa nezaposlenosti lagano smanjuje, mada treba biti iskren i reći da je ta stopa još uvijek jedna od većih u Europskoj uniji. Također, jedan dio radnika iskoristio je priliku i potražio posao u inozemstvu nakon otvaranja granica za hrvatske radnike. To je djelovalo pozitivno jer se smanjio pritisak na tržištu rada, ali dugoročno nije pozitivna pojava jer je uglavnom riječ o vrlo kvalitetnoj radnoj snazi. Nedostatak radne snage se već lagano osjeti u turističkim kompanijama i očito je da će one morati povećati plaće kako bi zadržale ili privukle novu radnu snagu.



Cijelu prošlu godinu i početak ove godine Hrvatska je imala negativnu inflaciju (deflaciju) što je prije svega posljedica velikog pada cijene nafte tj. ostalih energenata. Kako su cijene energenata jedan od najvećih troškova u proizvodnji gotovo svih proizvoda ili usluga, znači da svaki veći pad cijene nafte čini proizvodnju jeftinijom. S određenim vremenskim pomakom to se prenosi i na cijene proizvoda koji pojeftinjuju što povećava kupovnu moć stanovništva. Međutim kako je tijekom zadnja tri mjeseca došlo do oporavka cijene nafte, u narednom periodu može se očekivati lagani rast cijena, a time i inflacije. Ipak taj rast neće biti tako snažan, osim u slučaju dodatnog ubrzavanja BDP-a kada krene proces povećavanja plaća.



Hrvatska je u zadnje dvije godine imala značajan rast izvoza no taj trend se malo usporio u ovoj godini. Potvrdila se teza da je veliko europsko tržište odlična prilika za male propulzivne kompanije koje su usmjerene na izvoz, jer je u upravo u tom segmentu rast izvoza u zadnjih par godina ostvario najveći rast. Za još veći rast izvoza trebalo bi, između ostalog, unaprijediti sustav gospodarske diplomacije u kojoj će hrvatski diplomatski predstavnici biti u službi hrvatskih izvoznika te im pružati kvalitetne informacije i kontakte u zemljama u kojima zastupaju Republiku Hrvatsku. S pravom se može reći da je izvoz ogledalo kvalitete pojedine ekonomije, jer se vrlo lako može uočiti da su zemlje koji su veliki izvoznici ujedno i zemlje s vrlo visokim standardom i velikim iznosom BDP per capita.

Podaci o proračunskom manjku u Hrvatskoj za 2015. godinu su bili pozitivno iznenađenje za veliku većinu analitičara. Ipak to nikako ne bi smjelo uspavati vladine dužnosnike koji bi morali još intenzivnije prionuti i ubrzati provođenje strukturnih reformi. Bez ozbiljnijeg pristupa tom problemu Hrvatska neće biti u stanju ostvariti veće stope rasta BDP-a, koji bi morao biti veći od 3% godišnje da bi se znatnije povećao životni standard.

OTP Invest
Žarko Buzuk, glavni portfolio manager