Sada nije optimalan trenutak za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) HEP-a jer se iza svega najvjerojatnije kriju politički motivi, a takve se stvari i ne rade u (pred)izbornim godinama, ocijenili su profesori sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović i Drago Jakovčević predstavljajući u ponedjeljak svoju analizu "Potreba dokapitalizacije HEP-a putem IPO-a" koju su napravili po narudžbi Radničkog vijeća HEP-a.

Lovrinović smatra kako zasad ne postoji niti jedan dobar razlog za dokapitalizaciju HEP-a putem inicijalne javne ponude. Po njegovim riječima, tvrtka ima veliku dobit i dobru financijsku poziciju, dok s druge strane nema novih projekata ili su samo djelomično definirani.

Slaba je sama pripremljenost za IPO, tvrdi, a i činjenica je da smo u (pred)izbornoj godini. Isto tako, ukazao je na pesimistična kretanja na tržištu kapitala kao i na nisku razinu veleprodajnih cijena električne energije, što obeshrabruje nove investicije.

Umjesto IPO-a, Lovrinović i Jakovčević HEP-u predlažu master plan, usuglašen sa energetskom politikom Europske unije, s vremenskim horizontom od minimalno deset godina koji će sadržavati prognozu ponude i potražnje na dugi rok.

Lovrinović se ne može oteti dojmu da se iza prijedloga o IPO-u HEP-a kriju politički motivi pa prije svega predlaže završetak restrukturiranja HEP Grupe.

S druge strane, ne skriva da bi inicijalna javna ponuda mogla bit dobar potez u cilju daljnjeg jačanja pozicije te kompanije, ali ne sada i ne pod političkim pritiskom.

Dragu Jakovčevića prije svega zanima zbog čega se ide za dodatnim kapitalom bez jasnih projekata, pogotovo jer je financijska pozicija HEP-a, grupe u stopostotnom državnom vlasništvu, iznimno stabilna. Lani su, naime, imali 2,5 milijardi kuna dobiti poslije oporezivanja, a sam HEP izuzetno je dobro kapitaliziran.

"Država kao vlasnik može dobro upravljati ako ima dobre menadžere", kazao je Jakovčević dodavši kako HEP i dalje drži 87 posto tržišta, što znači da mu nije naškodio dolazak uglavnom inozemnih opskrbljivača energije.

"Predlažemo da se odmah jednostrano odustane od daljnjih aktivnosti koje se odnose na IPO zbog sprječavanja curenja strateških informacija i poslovnih tajni kao i zbog značajnih troškova. Inicijalna javna ponuda ostaje kao moguća dobra opcija za dodatno restrukturiranje kako vlasništva tako i načina upravljanja HEP-om, ali u boljem makroekonomskom okruženju", rekao je Lovrinović dodavši kako HEP nije i ne smije bit stranačka kompanija, već strateška nacionalna kompanija čiji menadžment mora razmišljati dugoročno uz minimalne političke utjecaje.

Isto tako, po njegovim riječima, dobit HEP-a ne bi se smjela koristiti za krpanje državnog proračuna. Oba profesora smatraju kako bi privatizaciju HEP-a trebalo odrediti temeljem Zakona o privatizaciji HEP-a te da bi se istim zakonom trebalo definirati maksimalni dio za privatizaciju koji ne bi smio iznositi više od 25 posto.

"HEP ne smije postati nova INA budući da je HEP jedina preostala najveća i najkvalitetnija hrvatska državna kompanija" poručili su profesori u svojoj analizi naglasivši kako u Europi ima takvih kompanija koje su i dalje u sto postotnom državnom vlasništvu, poput švedskog Vattenfalla.

Radničko vijeće HEP-a naručilo je ovu analizu od dvojice profesora zagrebačkog Ekonomskog fakulteta nakon što je Glavna skupština HEP-a, 4. veljače ove godine, donijela Odluku kojom se Upravi Društva nalaže pokretanje i razmatranje povećanja kapitala putem inicijalne javne ponude ograničenog obima dionica društva do maksimalno 25 posto ukupnog budućeg kapitala društva.