Rude zlata u Srbiji ima mnogo više nego što se pretpostavljalo, otkrila su nova detaljna geološka istraživanja u Timočkom magmatskom kompleksu, u planinama na istoku zemlje, zbog čega Srbija ima sve šanse da svoje gospodarstvo izvuče rudarstvom, pišu srpski mediji.

Strane kompanije koje istražuju srpske zlatne žice kažu da su došle do otkrića koja se dešavaju jednom u stoljeću, a srpski geolozi ističu da su bogata ležišta zlata očekivana, jer je srpska znanost odavno obilježila ove prostore kao zlatonosne. Međutim, država se desetljećima nije ponašala domaćinski i nije ulagala u geološka istraživanja svojih ruda, niti u osuvremenjivanje eksploatacije.

S obzirom na ogromnu potražnju za zlatom na svjetskom tržištu, dolazak stranih stručnjaka, novih tehnologija i investicija u rudarstvo može da bude prekretnica za Srbiju, smatra Milan Bačević, ministar prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja.

Bačević za Novosti otkriva da geološka istraživanja zlata i drugih plemenitih metala u Srbiji trenutno izvodi 13 tvrtki, od kojih je osam sa stranim osnivačkim kapitalom. Kompanija Avala resources, koja istražuje zlato na devet lokacija, samo u 2012. investirala je više od 20 miliona dolara u detaljna istraživanja.

"Najbolji su rezultati su na lokaciji "Potaj Čuka-Tisnica" kod Žagubice. Ukupni rudni potencijal se već u ovoj fazi istraživanja procjenjuje se na nekoliko milijuna unci zlata, što je ravno stogodišnjoj produkciji zlata u Borskom rudniku! Radi se o novootkrivenim, ranije nepoznatim mineralnim pojavama zlata u zapadnom rubnom dijelu Timočkog magmatskog kompleksa. U okviru ove zlatonosne formacije izdvaja se nekoliko veoma perspektivnih lokaliteta, kao Kraku Pešter, Korkan, Bigar hil... Sadržaji zlata se kreću od 0,45 grama pa do 9,46, čak i više grama po toni" otkriva Bačević.

Iz rudarskog kompleksa Bor je u stoljeću postojanja izvađeno oko 150 tona zlata, podsjećaju stručnjaci, tako da je žagubičko nalazište s istom količinom plemenitog metala prava senzacija, kažu stručnjaci. Iako istraživanje zlata može postati jedna od važnih poluga za pokretanje srpskog gospodatrstva, ministar međutim priznaje da Srbija sama nema novca ni tehnologije ni za osnovna geološka istraživanja. Stoga će se oslanjati na inozemne investitore i partnere.