Gospodarstvo eurozone zabilježilo je u četvrtom kvartalu pad od -0,7% u odnosu na prethodni kvartal, dok je pad na godišnjoj razini iznosio -5,1%. Nakon snažnog skoka u trećem kvartalu, negativne stope rasta vratile su se kao posljedica ponovno uvedenih restriktivnih mjera s ciljem suzbijanja širenja virusa pred blagdane. Pri tome je BDP najvećeg europskog gospodarstva, Njemačke, pao za 5% na razini 2020. godine. Isto tako Europska komisija je objavila zimsko izdanje ekonomskih prognoza 2021. Prema najnovijim prognozama, EK očekuje rast BDP-a Europske Unije od 3,7% u 2021. te 3,9% u 2022. godini.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u veljači prvu procjenu prema kojoj je hrvatski BDP u prošloj godini pao 8,4% na godišnjoj razini. Riječ je o rekordnom padu, pod utjecajem pandemije i mjera zatvaranja dijela gospodarstva kako bi se spriječilo širenje zaraze. Ministar financija Z. Marić izjavio je da je pad hrvatskog BDP-a u 2020. od 8,4% na tragu očekivanja, kao i da Vlada ostaje kod svojih projekcija gospodarskog rasta u ovoj godini od oko 5%. Marić je podsjetio da je u 2020. više od mjesec dana na snazi bilo praktično potpuno "zatvaranje" gospodarstva, dok je turistička sezona bila na razini od 50% rekordne 2019. godine.

Dionička tržišta

Kretanje američkih dioničkih indeksa u veljači obilježila je povišena volatilnost uslijed bojazni od ranijeg stezanja monetarne politike Fed-a nakon naglog rasta prinosa na američke obveznice i sve češćeg spominjanja rasta inflacije u investitorskoj javnosti. Tijekom mjeseca je bila vidljiva i sektorska rotacija te bijeg investitora u sektore poput financijskog kojima pogoduje rast prinosa. Tako su vrijednosti glavnih američkih indeksa u veljači zabilježile sljedeće rezultate: NASDAQ Composite (0,93%), Dow Jones (3,17%), S&P 500 (2,61%). Osim rasta prinosa na obveznicama, volatilnosti na europskim tržištima pridonijelo je i sporo procjepljivanje stanovništva uslijed nedostatka cjepiva diljem EU. Ipak, optimizam oko oporavka gospodarstva je prevladao pa su tako na mjesečnoj razini vodeći europski indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (2,63%), francuski CAC40 (5,63%), te britanski FTSE100 (1,19%).

Optimističan sentiment na domaćem dioničkom tržištu uslijed početka cijepljenja i optimizma oko nadolazeće turističke sezone utjecao je na pozitivnu mjesečnu promjenu vodećeg hrvatskog indeksa Crobex od 2,46%.

Obveznička tržišta

Obveznička tržišta obilježio je spomenuti rast prinosa koji se intenzivirao od početka veljače uslijed većih inflatornih očekivanja, s obzirom na očekivani snažni gospodarski oporavak u ovoj godini koji će biti potaknut ne samo ublažavanjem restrikcija, već i izuzetno ekspanzivnom fiskalnom politikom. Prinos na američku 10-ogodišnju obveznicu u jednom je trenutku prešao 1,5%, dok je prinos na njemački Bund porastao na -0,23%.

Ministarstvo financija RH je na međunarodnom tržištu kapitala izdalo 2 milijarde eura novih euroobveznica kroz dvije tranše uz snažan interes investitora te tako produljilo krivulju prinosa hrvatskih euroobveznica do 2041. godine.

Novčano tržište

Tečaj EUR/USD tijekom veljače ostvario je blagi pad, te je mjesec zaključen na 1,21 dolara za euro. Euro je blago aprecirao u odnosu na kunu, te je došlo do rasta tečaja EUR/HRK, te je mjesec zaključen na razini od 7,58 kuna za euro.

Ministarstvo financija u veljači je izdalo 3,9 milijardi kunskih trezorskih zapisa ročnosti godinu dana. Bankarske i ostale financijske institucije iskazale su veliku potražnju, te se prinos spustio na 0,03%, u odnosu na 0,05% iz siječnja. U sustavu je i dalje rekordni višak likvidnosti od preko 66 milijardi kuna.

Izvor: ZB Invest