Grčki parlament usvojio mjere tražene od strane kreditora, Ruska središnja banka snizila ključne kamatne stope

Izražena volatilnost na financijskim tržištima nastavila se i tijekom srpnja, uglavnom pod utjecajem nastavka pregovora Grčke s kreditorima. Nakon referenduma održanog početkom mjeseca na kojem su građani glasovi protiv mjera štednje, grčki premijer Tsipras je ipak sredinom mjeseca pristao na zahtjeve kreditora. Potom je grčki parlament usvojio mjere tražene od strane kreditora, u cilju otvaranja razgovora o novom paketu pomoći teškom 86 milijardi eura koji ima za cilj zadržati Grčku u eurozoni. Iako je ovim dogovorom djelomično ublažena volatilnost i neizvjesnost na financijskim tržištima, stav je većine tržišnih sudionika kako se radi o privremenom rješenju kojim problem grčkog duga nije ni približno riješen, uzimajući u obzir neodrživu razinu zaduženosti od 177% BDP-a. Tome u prilog idu i izjave iz MMF-a kako Grčkoj neće odobriti nove zajmove dok ne dokaže da ih je sposobna otplatiti.

Dvodnevno zasjedanje FOMC-a u srpnju te umjereni rast BDP-a u drugom tromjesečju (2,3% u odnosu na očekivanih 2,6%) ojačali su nagađanja da bi podizanje referentnih kamatnih stopa moglo uslijediti i prije kraja ove godine. Pored solidnih ostvarenja na tržištu rada u SAD-u te dobrih rezultata iz sektora nekretnina, članovi FOMC-a su upozorili na razinu inflacije koja je još uvijek ispod ciljane razine od 2%.

Unatoč hitnim mjerama države, kineske dionice nastavile su pad u srpnju, te zabilježile najsnažniju mjesečnu korekciju (-15,0%) u posljednjih 6 godina. Objava podatka o rastu BDP-a od 7,0% u drugom kvartalu bila je iznad očekivanja tržišta, no to nije ublažilo zabrinutost oko usporavanja rasta gospodarstva, već je potaknulo pitanje vjerodostojnosti statističkih podataka.

Ruska središnja banka snizila je ključne kamatne stope za 0,5 postotna boda na 11,0%, što je peto smanjivanje u ovoj godini. Napori središnje banke umjereni su ka poticanju gospodarstva kroz smanjivanje troška zaduženosti kompanija, no istovremeno mora voditi računa o obuzdavanju inflacije koja je trenutno na razini od 15,8%, te stabilnosti rublje koja je od sredine svibnja oslabila 19% u odnosu na dolar.

Srpanj je bio loš mjesec za tržište roba. Naime, cijena nafte je ponovno pala na oko 50 dolara po barelu zbog zabrinutosti oko gospodarskog rasta Kine, mogućeg povećanja izvoza nafte iz Irana nakon ukidanja sankcija od strane Zapada te daljnjeg nastavka rasta svjetskih zaliha sirove nafte. Također, zlato i industrijski metali značajno su izgubili na vrijednosti, dosegnuvši višegodišnje minimume.

Dionička tržišta - rastom prihoda i dobiti prednjačile su kompanije iz tehnološkog i farmaceutskog sektora

Dionička tržišta razvijenih zemalja srpanj su uglavnom završila u plusu zahvaljujući postignutom dogovoru Grčke s kreditorima te solidnim rezultatima kompanija za drugi kvartal ove godine. Rastom prihoda i dobiti prednjačile su kompanije iz tehnološkog i farmaceutskog sektora, dok su kompanije u energetskom sektoru očekivano najveći gubitnici. S druge strane, tržišta zemalja u razvoju zabilježila su još jedan mjesečni minus (MSCI EM kliznuo je dodatnih 7% u srpnju), uglavnom pod utjecajem snažne korekcije kineskog dioničkog indeksa.

Regionalne su burze ostvarile pozitivnu mjesečnu izvedbu pri čemu su najveći rast ostvarili BELEX (+2,9%) i CROBEX (+2,7%) indeksi. Domaće tržište raslo je na krilima dobrih rezultata kompanija za drugo tromjesečje, poglavito prehrambenih i turističkih kompanija kojima na ruku idu povoljne vremenske prilike.

Obvezničko tržište - nakon postignutog dogovora oko refinanciranja grčkog duga, obveznička tržišta počela se oporavljati

Nakon što je postignut dogovor oko refinanciranja grčkog duga, obveznička su se tržišta počela oporavljati pa su obveznice uglavnom završile u plusu. Iznimka su bile pojedine hrvatske i srpske obveznice denominirane u dolaru na čije se kretanje cijena snažnije odražavaju očekivanja tržišnih sudionika po pitanju mogućeg podizanja referentne stope od strane FED-a.

Hrvatska je u srpnju izdala novu domaću 10-godišnju obveznicu u iznosu od 6 milijardi kuna s kuponskom kamatnom stopom od 4,5% te uz prosječan prinos pri izdanju od 4,69%. U skladu s očekivanjima, ostvaren je značajan interes investitora koji je gotovo dvostruko premašio inicijalni planirani iznos izdanja te je većina izdanja alocirana domaćim mirovinskim fondovima.

Rejting agencije S&P i Fitch potvrdile su dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatskoj, no obje agencije su spustile procjenu izgleda sa „stabilnih" na „negativne" zbog rasta javnog duga i nedostatka reformi. Rizik daljnjeg pogoršanja rejtinga proizlazi iz slabih izgleda rasta gospodarstva te prevelike i neučinkovite uloge javnog sektora u gospodarstvu zbog neprovedenih strukturnih i fiskalnih reformi. Također, visoka i rastuća zaduženost javnog sektora, djelomično zbog državnih poduzeća koje posluju s gubitkom, ugrožavaju dugoročnu održivost javnih financija.

Novčano tržište - porasle kamatne stope na domaćem međubankarskom tržištu

Kamatne stope na domaćem međubankarskom tržištu porasle su 20-30 baznih bodova na rokove do tri mjeseca, što je bilo uzrokovano većom potražnjom za likvidnošću pred izdanje nove državne obveznice, a s obzirom da i dalje postoji blagi manjak likvidnosti u međubankarskom sustavu, kamate su se zadržale na spomenutim višim razinama.
Tečaj kune prema euru je u srpnju oslabio sa 7,5885 na 7,5925. Iako je jačanje eura atipično za ljetni dio godine, opisana kretanja su posljedica povećane potražnje za eurima povezane s dospijećem državne obveznice denominirane u valutnoj klauzuli kao i većom korporativnom potražnjom.

Izvor: ZB Invest