• Sukladno očekivanju Fed zadržao raspon referentne kamatne stope
• Britanski parlament odbio prijedlog o sporazumu Brexit
• Italija i službeno u recesiji
• Blago ubrzanje hrvatskog gospodarstva u četvrtom kvartalu

Na prvom ovogodišnjem sastanku FOMC-a potvrđena su očekivanja te su dužnosnici Fed-a zadržali raspon referentnog kamatnjaka na 2,25%-2,50%. Smjernice snažno impliciraju da dužnosnici Fed-a razmišljaju o završetku stezanja monetarne politike. Isto tako u smjernicama se više ne spominje dinamika budućeg podizanja kamatnih stopa već se ističe kako će FED biti strpljiv pri određivanju sljedećih poteza. Zaključak je da su inflatorni pritisci slabiji, te da je ekonomska aktivnost solidna, a glavna premisa sjednice bila je strpljenje. Nakon zasjedanja prinos na američki Treasury blago je pao, a investitori su pozdravili promjenu retorike američke središnje banke.

Na mjesečnom sastanku ECB-a očekivano je zadržana stopa referentnog kamatnjaka. Predsjednik M. Draghi smatra da je i dalje potreban značajan stimulans monetarne politike kako bi inflacija u Eurozoni dosegla ciljanu razinu od 2%. Izjava kako je gospodarstvo eurozone slabije od očekivanja paralelno uz objavu BDP-a u Njemačkoj kojom je potvrđeno usporavanje rasta (najslabiji rast od 2013. godine) utjecala je na slabljenje eura, pri čemu je obvezničko tržište reagiralo povećanom volatilnošću i padom prinosa na vodeće svjetske obveznice.

Sukladno očekivanjima, britanski parlament odbio je prijedlog Vlade i premijerke T. May o sporazumu Brexit. Sada postoji značajan rizik odgode izlaska iz Europske Unije zakazan za 29. ožujka ukoliko sporazum ne dobije odobrenje parlamenta. Italija je u drugoj polovini prošle godine pala u gospodarsku recesiju, prvi put nakon šest godina. To su potvrdili preliminarni podaci za posljednje tromjesečje 2018., izazvavši zabrinutost i u Hrvatskoj. Na zabrinjavajući razvoj događaja u Italiji sada upozorava i MMF, koji je snizio procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 0,6%. U slučaju novih tenzija s Europskom komisijom zbog proračuna moguće su negativne posljedice na gospodarstvo zemlje, cijenu zaduživanja i bankarski sustav.

Pregovori oko trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine i dalje su u tijeku. Prema posljednjim informacijama postignut je napredak, ali SAD prijeti povećanjem tarifa s 10% na 25% na kineske proizvode početkom ožujka ukoliko se ne postigne konačan dogovor na poljima tržišnog pristupa te intelektualnog vlasništva. Najdulja blokada u povijesti američke Vlade, nastala zbog nepostizanja dogovora oko financiranja izgradnje zida na granici s Meksikom, završena je krajem mjeseca. Ekonomske posljedice blokade, kao i vjerojatnost njenog ponavljanja zasad su nepoznate.

Na početku četvrtog kvartala 2018. hrvatsko gospodarstvo je blago ubrzalo pa bi BDP mogao na godišnjoj razini rasti 2,9%. Ekonomski institut je objavio kako je gospodarstvo u listopadu 2018. blago palo u odnosu na isti mjesec 2017., a u plusu je u odnosu na treće tromjesečje 2018. Viša vrijednost se najviše pripisuje povećanju prihoda državnog proračuna od PDV-a, rastu maloprodaje te većem broju noćenja turista. Institut također smatra da bi rast bio i veći da nije bilo smanjenja obujma industrijske proizvodnje.

Dionička tržišta

U siječnju je zabilježen snažan rast na dioničkim tržištima potaknut promjenom retorike američke središnje banke i dobrim kvartalnim rezultatima kompanija. Na pozitivan sentiment utjecala je činjenica da je čak 71% kompanija iz S&P 500 indeksa koje su dosad objavile rezultate imalo zarade po dionici bolje od očekivanja, a njih 59% je prijavilo prihode bolje od očekivanja. Snažan rast tehnološkog sektora pomogao je odličan kvartalni rezultat Facebooka koji je nakon objave zabilježio rast preko 10%. Tako su glavni dionički indeksi u siječnju ostvarili sljedeće stope rasta: NASDAQ Composite (+9,74%), Dow Jones (+7,17%), S&P 500 (+7,87%). Pozitivan sentiment globalnih investitora zahvatio je i europska dionička tržišta, unatoč podacima o usporavanju ekonomske aktivnosti u eurozoni i situacije oko Brexit-a. Tako su na mjesečnoj razini vodeći indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (+5,60%), francuski CAC40 (+5,54%) i britanski FTSE100 (+3,58%).

Na hrvatskom dioničkom tržištu i dalje vlada letargija i slaba likvidnost, a u siječnju je naš vodeći indeks zabilježio blagi rast vrijednosti (+1,87%). Optimizam oko rješenja trgovinskih sukoba i pozitivne reakcije na sjednicu Fed-a utjecali su na rast MSCI EM dioničkog indeksa (+8,71%).

Obveznička tržišta

Još uvijek prisutan strah investitora od usporavanja globalnog gospodarstva, neizvjesnost Fed-ove politike i rješenja trgovinskog sukoba zadržali su atraktivnost ulaganja u sigurnije oblike imovine te posljedično potražnju za vodećim svjetskim obvezničkim izdanjima. Tako je prinos na desetogodišnji njemački Bund pao na najniže razine od 2016. godine (0,15%), dok je prinos na referentni američki Treasury također zabilježio blagi pad te je mjesec završio na razini od 2,63%. Hrvatske euroobveznice ostvarile su značajan pad prinosa tijekom mjeseca, a u tome su ih pratile lokalno izdane obveznice uz nešto veće volumene trgovanja.

Ministarstvo financija najavilo je kako su odlučili izdati obveznice na domaćem tržištu kapitala. Ulagateljima će na upis biti ponuđene obveznice dospijeća 2022. denominirane u EUR uz valutnu klauzulu te druga tranša obveznica dospijeća 2029. godine denominirane u kunama. Ciljani ukupni iznos izdanja je oko 6 milijardi kuna.

Novčano tržište

U siječnju su zabilježeni blagi deprecijacijski pritisci na kunu uslijed povećane potražnje za devizama od strane bankarskog i korporativnog sektora. Tijekom mjeseca tečaj EUR/HRK kretao se u rasponu od 7,411 do 7,438 kuna za euro. Tečaj EUR/USD je bio stabilan te je kraj mjeseca dočekao na istoj razini s početka mjeseca (1,145 dolara za euro).

Tijekom mjeseca održane su četiri aukcije trezorskih zapisa, te je Ministarstvo financija prihvatilo ponude u iznosu od 3,807 milijardi kuna i 1,048 mlrd. eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća 455 dana uz prinos 0,00%. Prinos na trezorski zapis u kunama zadržao se na razini od 0,09%. Likvidnost u sustavu i dalje je na izuzetno visokim razinama te sada iznosi skoro 35 milijardi kuna.

Tečajnica fondova ZB Investa