• Fokus tržišta na europskoj političkoj sceni
• Fed očekivano podignuo raspon referentne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova
• ECB zadržao kamatne stope i potvrdio smanjeni volumen mjesečnog otkupa obveznica
• Američki Kongres odobrio zajednički prijedlog porezne reforme
• Najsnažniji godišnji rast eura u odnosu na američki dolar u proteklom desetljeću

Čelnici 27 zemalja članica EU odobrili su sredinom mjeseca na summitu u Bruxellesu prelazak u drugu fazu pregovora o razdruživanju, što bi konačno trebalo ubrzati pregovore o prijelaznom razdoblju od dvije godine, a koje nastupa nakon Brexita 29. ožujka 2019. godine. Prethodni dogovor o ključnim pitanjima vezanim za Brexit podržao je rast vrijednosti europskih dioničkih indeksa. Nasuprot, rezultat prijevremenih izbora u Kataloniji, potvrdio je nastavak političke neizvjesnosti u Španjolskoj, što je zadržalo negativan sentiment na španjolskom dioničkom tržištu. Europska politička zbivanja zaključena su raspuštanjem talijanskog parlamenta i raspisivanjem parlamentarnih izbora za 4. ožujka 2018. godine. Stoga i u narednoj godini ishod Brexit-a, formiranje nove katalonske, njemačke i talijanske vlade ostaju glavni izvori političke nestabilnosti u Europi, dok će s druge strane Atlantika glavni politički događaj biti izbori za američki Kongres.

Američka središnja banka (Fed) treći put od početka godine pooštrila je monetarnu politiku podizanjem raspona referentne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na raspon između 1,25% i 1,50%. Istovremeno je unatoč predviđanju snažnije dinamike gospodarskog rasta, u odnosu na rujanske makroekonomske projekcije, zadržana projekcija podizanja referentnog kamatnjaka u tri navrata tijekom 2018. godine. Odraz je to umjerenog doprinosa izglasanog poreznog rasterećenja na gospodarsku aktivnost te i nadalje potisnutih inflacijskih očekivanja. Europska središnja banka (ECB) očekivano je zadržala kamatne stope na postojećim razinama te potvrdila mjesečne otkupe obveznica u smanjenom iznosu od 30 milijardi eura, koji će se provoditi od siječnja do rujna 2018. godine. Snažan ciklički zamah gospodarstva europodručja podržao je očekivanja ECB-a o primjetno snažnijoj dinamici gospodarskog rasta u 2018. od 2,3%.

Nastavak pozitivnih makroekonomskih trendova u vodećim svjetskim gospodarstvima sljedeće godine trebao bi se preliti i na domaće gospodarstvo te HNB procjenjuje stopu rasta u 2018. godini od 2,9%. Međutim, jedan od najvećih izvora neizvjesnosti za očekivani rast gospodarstva ostaje financijsko i operativno restrukturiranje Agrokora.

Dionička tržišta

Posljednji mjesec u godini obilježio je pozitivan sentiment na američkom tržištu, uz dostizanje novih rekordnih vrijednosti dioničkih indeksa, uslijed izglasanog znatnog poreznog rasterećenja američkih kompanija i građana od sljedeće godine. Njime će stopa poreza na dobit kompanijama biti smanjena s aktualnih 35% na 21% uz privremeno niže porezne stope na dohodak do zaključno 2025. godine. Slijedom navedenog, očekuje se pozitivan doprinos na gospodarsku aktivnost u narednom razdoblju na krilima snažnije osobne potrošnje i investicijske aktivnosti. Sva tri vodeća indeksa S&P 500, DOW JONES i NASDAQ Composite ostvarila su povećanje vrijednosti ne samo na mjesečnoj (+0,98%), (+1,84%) i (+0,43%), nego i na godišnjoj razini (+19,42%), (+25,08%) i (+28,24%).

Korekcija europskih dioničkih indeksa, unatoč zadržavanju monetarnog stimulansa odraz je pritisaka od strane snažnog jačanja eura te višeg interesa za unovčenje ostvarene dobiti. Stoga su njemački DAX i francuski CAC40 usprkos mjesečnom padu vrijednosti za 0,82% odnosno 1,12%, na godišnjoj razini porasli za 12,51% odnosno 9,26% i time najsnažnije od 2013. godine. Britanski FTSE100, oslobođen značajnih političkih pritisaka, poskočio je na mjesečnoj razini za 4,93%, ali je godišnja stopa od 7,63% primjetno niža od prošlogodišnje (+14,43%).

Domaće dioničko tržište i u posljednjem mjesecu obilježilo je letargično trgovanje, izuzev povećanog interesa investitora za dionice kompanija u sastavu koncerna Agrokor, uz oštru korekciju njihove vrijednosti nakon objave nacrta strukture nagodbe s vjerovnicima. Stoga je vrijednost CROBEX-a korigirana na mjesečnoj razini (-1,71%), ali i u 2017. (-7,62%) jer je snažan zamah domaćeg tržišta kapitala na početku godine bio nedostatan za prevladavanje negativnog sentimenta nakon posrtanja Agrokora. Sveobuhvatan zamah globalnog rasta pozitivno se odrazio na tržišta u razvoju praćena MSCI EM indeksom (+34,35%), ali i na rast dobiti regionalnih kompanija što je podržalo rast indeksa SBITOP (+12,39%), BELEX15 (+5,91%), BETI (+9,44%).

Obveznička tržišta

Obveznička su tržišta zaključila mjesec dosta stabilno s tek blagim negativnim predznacima. Fokus tijekom mjeseca bio je na objavama monetarnih politika središnjih banaka te je obzirom na očekivane odluke izostala značajnija reakcija. Naime, na objavu Fed-a tržište je reagiralo smanjenjem prinosa na američke obveznice kraćeg i duljeg dospijeća, dok je reakcija duljeg dospijeća na objavu ECB-a izostala, čime je zadržan trend položenije krivulje prinosa američkih državnih izdanja. Primjetan rast prinosa izdanja duljih dospijeća na krilima odobrenog poreznog rasterećenja, 10-godišnji njemački Bund na 0,42% te američko izdanje istog dospijeća na 2,50%, nije se prelio i na hrvatske obveznice uslijed pada premije rizika praćene 5Y USD CDS-om na povijesno niske razine.

Tržište roba

Nakon što su članice OPEC-a i Rusija na sastanku u Beču krajem studenog postigle dogovor o produženom razdoblju smanjene opskrbe naftom, nastavljen je trend dostizanja najviših cjenovnih razina od sredine 2015. te je u odnosu na prošlu godinu ostvaren respektabilan rast (WTI, +12,47%; Brent, +17,69%). Istovremeno je vrijednost zlata porasla blago iznad 1.300 dolara po unci, čime je ostvaren najsnažniji godišnji rast njegove vrijednosti od 2010. godine.

Novčano tržište

S ciljem ublažavanja aprecijacijskih pritisaka na tečaj EUR/HRK, HNB je intervenirala na deviznom tržištu otkupom 345,5 milijuna EUR po prosječnom tečaju 7,560. Stabilizacija tečaja nakon intervencije nije se zadržala do kraja mjeseca te su snažni aprecijacijski pritisci na kunu uslijed povećane ponude deviza od strane bankarskog sektora i institucionalnih investitora rezultirali zaključnim godišnjim tečajem od 7,433. Usprkos podršci američkom dolaru od strane izglasane porezne reforme i očekivanog trećeg podizanja referentnog kamatnjaka Fed-a, ojačali su prodajni pritisci i tečaj EUR/USD probio se iznad 1,20. Rezultat navedenog je najsnažniji godišnji rast EUR u odnosu na USD od 2003. godine.

Probijanje rekordno visoke razine likvidnosti u domaćem sustavu odrazilo se na daljnji pritisak na kamatne stope na novčanom tržištu te je na posljednjoj ovogodišnjoj aukciji jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa ostvaren povijesno nizak prinos od 0,20%.

Tečajnica svih fondova ZB Investa