Pregovori Grčke s kreditorima, u SAD-u održan FOMC sastanak

Glavni utjecaj na tržišni sentiment tijekom lipnja imali su pregovori Grčke s kreditorima uslijed čega je nastavljena volatilnost na financijskim tržištima. Na samo početku mjeseca, Grčka je uspjela odgoditi plaćanje duga prema MMF-u u vrijednosti oko 300 milijuna eura iskoristivši mogućnost da obveze podmiri odjednom do kraja mjeseca (u iznosu od 1,6 mlrd eura). Potom je sredinom mjeseca održan sastanak grčkog premijera s predstavnicima MMF-a, ECB-a te visokim predstavnicima zemalja grčkih kreditora na EU summitu. No, ni taj sastanak nije urodio konkretnijim pomacima koji bi išli u smjeru rješavanja grčke financijske krize. Štoviše, izaslanstvo MMF-a je napustilo Bruxelles ocijenivši da nema dogovora glede reformi koje bi grčka vlada trebala usvojiti kako bi stekla uvjete za financijsku pomoć u svrhu izbjegavanja bankrota.

U drugoj polovici mjeseca održan još jedan sastanak grčkih dužnosnika s predstavnicima europskih kreditora u Luxembourgu. Premda ni ovaj u nizu intenzivnih susreta na najvišem političkom nivou nije rezultirao konačnom dogovorima, tržišta su osjetila dašak optimizma u komentarima EU čelnika, što je rezultiralo snažnijim rastom cijena financijskih instrumenata na svjetskim burzama. Ipak, optimizam nije dugo trajao. Naime, na samom kraju mjeseca uslijedio je neočekivani rasplet događaja kada je premijer je prekinuo pregovore te najavio sazivanje referenduma 5. srpnja na kojem bi stanovništvo odlučilo o (ne)prihvaćanju uvjeta kreditora.

U SAD-u održan FOMC sastanak na kojem je guvernerka Yellen ocijenila kako makroekonomski pokazatelji za prvo tromjesečje ukazuju na sporiji gospodarski rast od prethodno očekivanog, naglasivši pritom da će Fed zasada pričekati s podizanjem kamatnjaka dok podaci ne potvrde da će skroman tempo rasta BDP-a biti održiv. Također, potrebna su daljnja poboljšanja na tržištu rada, ali i u pogledu inflacije koja se još uvijek nalazi na razinama ispod ciljane vrijednosti od 2%. Fed je snizio i prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu s 2% na 1,8% dok bi projicirani rast u idućoj godini trebao ubrzati na 2,4%-2,7%.

Kineska središnja banka je krajem mjeseca snizila ključne kamatne stope, što je bilo četvrto rezanje stopa od studenog prošle godine. Također, snizila je stopu obvezne pričuve bankama. Istovremeno snižavanje kamatnjaka i stope obvezne pričuve, središnja je banka zadnji put napravila na vrhuncu globalne financijske krize 2008. Na ovakav se potez odlučila kako bi dala podršku gospodarstvu za koje je izgledno da će ove godine ostvariti najlošiji rast u posljednjih nekoliko godina. Naime, sudeći po posljednjim makroekonomskim pokazateljima, dosadašnja labava monetarna politika središnje banke nije uspjela pokrenuti ekonomsku aktivnost, odnosno zaustaviti usporavanje rasta BDP-a.

Dionička tržišta - tržišta u razvoju zabilježila minuse na mjesečnoj razini

Nepovoljan razvoj događaja vezanih za pregovore Grčke s kreditorima bio je glavni uzrok pada cijena na dioničkim tržištima razvijenih zemalja, naročito na europskim burzama. MSCI EU indeks je kliznuo je gotovo 5,0% mjesečno, dok je MSCI US zabilježio blaži pad (oko 1,0%).

Tržišta u razvoju također su zabilježila minuse na mjesečnoj razini, uz značajan pad cijena kineskih dionica. Nakon što je vrijednost vodećeg kineskog dioničkog indeksa udvostručena u posljednjih godinu dana, u lipnju je zabilježena najsnažnija korekcija od 2008. potaknuto zabrinutošću investitora o precijenjenosti dionica. Ovakva je korekcija, između ostalog, potaknula središnju banku na istovremeno smanjivanje ključnih kamatnjaka i stope obvezne pričuve.

Regionalni indeksi također nisu bili imuni na nepovoljna događanja u okruženju. Štoviše, osjetan pad zabilježili su srpski BELEX (-8,9% mjesečno) i slovenski SBITOP (-7,3%), dok je domaći indeks CROBEX lipanj završio nadomak razine s kraja prethodnog mjeseca.

Osim negativnog sentimenta sa stranih tržišta, slovenske su dionice bile pod pritiskom zahvaljujući komplikacijama u procesu privatizacije Telekoma Slovenije. Naime, državni holding koji koordinira proces nije prihvatio dodatne uvjete koje je tražio jedini ponuditelj, britanski Cinven Limited. Prema posljednjim informacijama, Cinven je i dalje zainteresiran za 72,75% Telekoma Slovenije, no postojeća ponuda više nije važeća te će u narednim tjednima razmotriti nove korake. Srpsko tržište bilježi pad cijena dionica šest tjedana zaredom također pod pritiskom neizvjesnosti oko otplate grčkog duga. Padu indeksa je u velikoj mjeri pripomogla i dionica Fitofarmacije čija se vrijednost prepolovila nakon najave bonusnog izdanja dionica.

Obvezničko tržište - obveznička tržišta mjesec završila sa značajnim minusima

Pad cijena obveznica koji je započet u svibnju uslijed poboljšanih očekivanja o inflaciji u EU, nastavio se i početkom lipnja. Pad se dodatno produbio zbog nepovoljnog ishoda pregovora Grčke s kreditorima, zbog čega su obveznička tržišta mjesec završila sa značajnim minusima. Nakon neočekivane odluke grčkog premijera Tsiprasa da organizira referendum te uvođenja ograničenja na kretanje kapitala kao i zatvaranja banaka na tjedan dana, na tržištima je zavladala panika u kojoj je bilo gotovo nemoguće ostvariti prodaju neke obveznice.

U prvoj polovici mjeseca u Rumunjskoj bila aktualna afera vezana uz premijera Pontu koja je uzrokovala povećanu volatilnost rumunjskih obveznica, ali je bila kratkog vijeka i isključivo političke prirode.

Novčano tržište - bez značajnijih promjena kamatnih stopa

U lipnju nije bilo značajnijih promjena kamatnih stopa na domaćem međubankarskom tržištu.
Tečaj kune prema euru je u lipnju oslabio sa 7,575 na 7,593. Pritom je u prvom dijelu mjeseca bilo izraženo jačanje kune do 7,54 zahvaljujući sezonskim utjecajima, nakon čega je, zbog pojačane potražnje većinom od strane financijskih institucija, došlo do izraženijeg slabljenja kune.

Izvor: ZB Invest