Eurom se jutros trgovalo po 1,1513 dolara, što je nedaleko najviših razina od svibnja 2016. godine od 1,1583 dolara, koliko je nakratko dosegnuo u utorak. Drži se tako i dalje na dobitku od oko tri posto od kraja lipnja, kada su mu snažnu podršku pružile izjave predsjednika ECB-a Marija Draghija iz kojih su tržišta iščitala mogućnost zaokreta u smjeru normalizacije monetarne politike.

Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros je uvećan blagih 0,1 posto, na 94,904 boda. Time se dodatno udaljio od najnižih razina u 10 mjeseci, od 94,476 bodova, na koje je skliznuo u utorak.

Za daljnje smjernice tržišta će čekati odluke sa sjednice ECB-a i tiskovnu konferenciju predsjednika Draghija. Njegove izjave od 27. lipnja s konferencije središnjih bankara u Portugalu nagovijestile su mogućnost početka laganog smanjenja programa izdašnih poticaja za gospodarstvo eurozone, što je snažno poduprlo euro i skok prinosa na državne obveznice.

Većina na tržištu zasad ne očekuje promjene u pogledu kamatnih stopa i programa kupnji obveznica, a očekuje se da će ECB na idućoj sjednici u rujnu objaviti da će početi smanjivati kupnje imovine. No, nisu u potpunosti isključili mogućnost takvoj razvoja situacije već na ovotjednoj sjednici.

"Tržišta su u fazi čekanja pred odluke ECB-a s današnje sjednice, a očekuju da dužnosnici baš neće biti sretni zbog najnovijeg uspona eura", kazao je Michael Every, valutni analitičar u Rabobanku.

Za razliku od drugih značajnih središnjih banaka koje razmišljaju o privođenju kraju višegodišnjeg ciklusa labave monetarne politike, japanska središnja banka Bank of Japan (BOJ) nije pokazala sklonost promjenama u monetarnoj politici pa nije ništa mijenjala u tom pogledu na današnjoj redovnoj sjednici.