STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,45 sati u plusu 0,3 posto, nastavivši rast od jučer.

Londonski FTSE indeks bio je oko 9,45 sati u plusu 0,05 posto, na 7.274 boda, dok je frankfurtski DAX ojačao 0,25 posto, na 12.599 bodova, a pariški CAC 0,50 posto, na 5.267 bodova.

Najviše su jutros, prosječno 1,2 posto, porasle cijene dionica u bankarskom sektoru, što se zahvaljuje očekivanjima da će kamatne stope ubuduće rasti.

Jučer su na sjednici čelnici američke središnje banke ostavili ključne kamate nepromijenjene, što se i očekivalo. No, Fed je signalizirao da je u prosincu moguće još jedno, treće povećanje cijene novca u ovoj godini, unatoč slaboj inflaciji.

Trgovci na tržištu novca procjenjuju da postoji oko 67 posto izgleda da će Fed u prosincu povećati kamate, dok su prije poruka Feda te šanse iznosile oko 50 posto.

Uz to, Fed je najavio početak smanjenja golemih bilanci od 4.200 milijardi dolara od listopada, pri čemu će mjesečno smanjivati svoj portfelj državnih obveznica i drugih vrijednosnih papira za 10 milijardi dolara.

U bankarskom su sektoru u fokusu dionice UniCredita, nakon vijesti da je ta talijanska banka zainteresirana za spajanje s njemačkom Commerzbank. Cijena dionice UniCredita porasla je 1,3, a Commerzbank za 3,8 posto.

Kako se u SAD-u očekuje povećanje kamata, tako je dolar od jučer ojačao prema euru. A to podržava tržište jer zbog slabijeg eura raste cjenovna konkurentnost europskih izvoznih proizvoda na inozemnim tržištima.

Podršku tržištima pružaju i visoke cijene nafte. Jutros je cijena barela na londonskom tržištu u jednom trenutku dosegnula 56,48 dolara, najvišu razinu u pet mjeseci, da bi potom skliznula na 56,15 dolara.

A na azijskim burzama cijene dionica jutros su pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica oko 9,45 sati bio u minusu 0,5 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, na 20.347 bodova, što se zahvaljuje slabljenju jena jer zbog toga japanski izvozni proizvodi postaju cjenovno konkurentniji na inozemnim tržištima.