Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica porasle, ponajviše u bankarskom, naftnom i automobilskom sektoru jer se ulagači nadaju snažnom oporavku gospodarstva eurozone od koronakrize.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,4 posto, nakon što je prošloga tjedna skliznuo na najnižu razinu u tri tjedna.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,45 posto, na 7.059 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,60 posto, na 15.700 bodova, a pariški CAC 0,50 posto, na 6.697 bodova.

Najviše su, između 0,8 i 1,2 posto, porasle cijene dionica u bankarskom, naftnom i automobilskom sektoru, nakon što je prošloga tjedna Europska središnja banka povećala procjene rasta gospodarstva i inflacije u ovoj godini jer se gospodarstvo eurozone oporavlja brže nego što se očekivalo.

A na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 1,2 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, na 30.447 bodova, blizu najviše razine u 30 godina.

Najviše su jutros pale cijene dionica na kineskim tržištima, što je ponajviše posljedica pritiska na tehnološki sektor, nakon što je Financial Times objavio da Peking želi podijeliti aplikaciju za plaćanja Alipay, u vlasništvu Ant grupe poznatog milijardera i osnivača e-trgovine Alibaba Jacka Ma.

Cijena dionice Alibabe potonula je jutros više od 4 posto, a pod pritiskom su se našle i mnoge druge tehnološke dionice.

Na ostalim se burzama u regiji trguje oprezno dok ulagači čekaju nova makroekonomska izvješća, koja će pokazati u kakvoj su formi najveća svjetska gospodarstva.

Ulagači su suzdržani i zbog medijskih napisa u SAD-u da Demokratska stranka razmatra prijedloge za povećanje poreza korporacijama i bogatijima.

Premda to nije ništa novo, ulagači su oprezni jer se plaše da bi se moglo poklopiti povećanje poreza i istodobno smanjenje poticaja od strane američke središnje banke.

„Globalna tržišta pažljivo prate naznake kada bi središnje banke mogle početi smanjivati poticaje, posebice američki Fed. To ne čudi, s obzirom da je tiskanje novca od strane središnjih banaka podržavalo rast cijena dionica i druge imovine. Posljednje poruke iz Feda govore da bi smanjenje poticaja moglo započeti ove godine", pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.