Euro je prema dolaru ojačao 0,2 posto i njime se trgovalo po 1,1319 dolara. Na identičnom je postotnom dobitku bio i prema švicarskom franku, dosegnuvši 1,1106 franaka.

Dolarov je indeks prema košarici šest ostalih ključnih svjetskih valuta kliznuo 0,1 posto, na 96,495 bodova.

Potporu zajedničkoj europskoj valuti pružili su neočekivano dobri pokazatelji poslovnih aktivnosti u Njemačkoj i Francuskoj u lipnju, prema istraživanju londonske tvrtke Markit.

Time su pali u drugi plan nagovještaji čelnika Europske središnje banke (ECB) Marija Draghija na neformalnom skupu u portugalskoj Sintri da bi mogli uvesti dodatne monetarne poticaje ako inflacija ne ojača u idućim mjesecima.

Najava se poklopila sa signalima američke središnje banke da bi mogli sniziti ključne kamatne stope u srpnju. Trgovci su već uračunali u cijene valuta procjenu da će Fed do kraja godine podići ključne kamatne stope tri puta, odnosno možda i pet puta do sredine 2020.

"Fed ima veći manevarski prostor nego ECB, jednostavno zato što je dalje od donje granice kamatnih stopa. Zato okretanje dvije središnje banke ′ekspanzivnoj′ monetarnoj politici neto pozitivno utječe na tečaj eura prema dolaru", tumače analitičari Commerzbanka.

Među ostalim valutama britanska je funta oslabila 0,3 posto prema dolaru, na 1,2699 dolara. Još je veći minus bilježila prema euru, od 0,5 posto, kliznuvši na 89,30 penija za euro jer ulagači strahuju da će Boris Johnson, bude li izabran za nasljednika Therese May na premijerskoj dužnosti, izvesti Britaniju iz Europske unije bez dogovora.