Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna snažno porasle zahvaljujući nadi ulagača da će najveći svjetski proizvođači zamrznuti proizvodnju kako bi podržali cijene ′crnog zlata′.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 8 posto, na 40,88 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 9 posto, na 48,22 dolara.

Uspon cijena na najviše razine u dva mjeseca zahvaljuje se nadi ulagača da će na neslužbenom sastanku u Alžiru u rujnu članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i nečlanice tog kartela postići dogovor o zamrzavanju proizvodnje.

Zbog slabosti globalnog gospodarstva, potražnja za ′crnim zlatom′ ne jača, dok je proizvodnja i dalje vrlo visoka. Još nedavno procjenjivalo se da bi se jaz između ponude i potražnje trebao znatno smanjiti u tekućem tromjesečju, najkasnije do kraja godine. No, pokazalo se da će uravnoteženje tržišta biti duži proces nego što se očekivalo.

"Potražnja za sirovom naftom anemična je, potražnja za benzinom usporila je na globalnoj razini, a kineski uvoz nafte vjerojatno će usporiti u drugoj polovini 2016.", poručuju analitičari Morgan Stanleya. Dodaju i to da će, po svemu sudeći, istodobno ponuda iz niza zemalja biti veća nego što se očekuje.

Iran, naime, povećanom proizvodnjom nastoji vratiti svoj udio na svjetskom tržištu, koji je izgubio za vrijeme sankcija, a i mnoge druge zemlje povećale su proizvodnju kako bi nadoknadile pad prihoda zbog niskih cijena nafte.

Stoga čak i Saudijska Arabija sada signalizira da je moguć dogovor o zamrzavanju proizvodnje na postojećim razinama, premda se još u travnju na sastanku OPEC-a i nečlanica tog kartela usprotivila tom prijedlogu.

U protekla tri tjedna, od kada je oživljena ideja o zamrzavanju proizvodnje, cijene nafte skočile su više od 9 dolara.

Međutim, neke članice OPEC-a, među kojima Nigerija, smatraju da se ni u rujnu neće postići dogovor, pa mnogi analitičari sumnjaju da se posljednji uspon cijena može održati.

„Smatramo da bi nakon ovomjesečnog skoka cijena nafte za otprilike 9 dolara vrlo lako mogao uslijediti isto takav pad idućega mjeseca", kaže Jim Ritterbusch iz konzultantske tvrtke Ritterbusch & Associates.

Tim više, kaže, što raste proizvodnja u SAD-u. Tako je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan već osmi tjedan zaredom, što je najdulje razdoblje rasta broja tih bušotina u posljednje dvije godine.

To pokazuje da američki proizvođači procjenjuju da se s cijenama nafte na ovim razinama isplati pokrenuti proizvodnju na bušotinama koje su još nedavno bile ′zamrznute′.

Stoga se i dalje očekuje nestabilnost cijena nafte, koje su zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, od sredine 2014. godine potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih gotovo 13 godina.

U međuvremenu, uspjele su se vratiti iznad razine od 40 dolara po barelu, no daljnji je uspon, kažu analitičari, malo vjerojatan dok se ne smanji jaz između ponude i potražnje.