Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 2,9 posto, na 55,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,0 posto, na 52,37 dolara.

Pad cijena posljedica je opreza ulagača dok čekaju vijesti o tome drže li se članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) dogovora o smanjenju proizvodnje na početku 2017. za 1,2 milijuna barela dnevno.

Saudijska Arabija objavila je da je smanjila proizvodnju ispod 10 milijuna barela dnevno, najnižu razinu od veljače 2015. godine, i da bi je u veljači mogla dodatno smanjiti.

No, čvršći dokazi o smanjenju proizvodnje drugih najvećih svjetskih proizvođača još se čekaju, a analitičari upozoravaju da se takvi dogovori nikada nisu u potpunosti poštivali.

"Poštivanje dogovora neće biti 100-postotno, nikada nije bilo", kazao je Reutersu izvor iz OPEC-a. Dodao je da bi poštivanje dogovora o smanjenju proizvodnje u rasponu od 50 do 60 posto, kakvo je bilo u prosjeku nakon prijašnjih dogovora, bilo sasvim dovoljno.

I dok se čekaju podaci u kojoj mjeri proizvođači nafte poštuju dogovor o smanjenju proizvodnje, ulagače je pritisnula zabrinutost u vezi rasta kineskog gospodarstva.

Prošloga je tjedna, naime, objavljeno da je kineski izvoz lani pao oštrih 7,7 posto, najviše od 2009. godine. Premda je ulagače ponešto umirio podatak o rekordnom uvozu nafte u prosincu od 8,5 milijuna barela dnevno, ipak nije uklonjena sva zabrinutost u vezi situacije u kineskom gospodarstvu.

Kako se radi o drugom po veličini svjetskom potrošaču nafte, slabost Kine mogla bi značiti i slabljenje potražnje, smatraju neki analitičari. Drugi, pak, drže da je trenutačno važnija situacija s ponudom.

"Smatram da je sada veće pitanje na naftnim tržištima o tome kolika će biti ponuda, a ne toliko o potražnji. Podaci o proizvodnji u SAD-u i najavljene politike navode na zaključak da bi proizvodnja u SAD-u mogla poništiti svo smanjenje koje Saudijska Arabija i druge zemlje planiraju", kaže Rob Haworth, strateg u fondu U.S. Bank Wealth Management.

I dok OPEC i neke druge zemlje smanjuju proizvodnju, u SAD-u već dulje vrijeme rasta proizvodnja. Doduše, prema podacima tvrtke Baker Hughes, broj bušotinskih postrojenja prošloga je tjedna u SAD-u blago pao, no to je tek drugi tjedni pad tog broja u posljednjih sedam mjeseci.

Analitičari kažu da se američkim proizvođačima, uz ovakve cijene, isplati proizvodnja, pa očekuju da će se broj bušotinskih potrojenja, koji se već sada kreće na najvišim rainama od prosinca 2015., idućih mjeseci dodatno povećavati.

Unatoč rastu proizvodnje u SAD-u, većina analitičara vjeruje da će se kratkoročno cijene nafte stabilno kretati u rasponu između 50 i 60 dolara po barelu i da je razdoblje pritiska na cijene prošlo.

Naime, zbog velike neravnoteže između ponude i potražnje, od sredine 2014. cijene nafte potonule su s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači prošle godine, najniže u posljednjih 13 godina.

U međuvremenu, uspjele su se odmaknuti od tih razina, a dogovor OPEC-a i nekih nečlanica tog kartela o smanjenju proizvodnje dao im je dodatni poticaj.