Cijene nafte porasle su u srijedu na međunarodnim tržištja prema 107 dolara za barel, poduprte zastojem u opskrbi, pri čemu je izrazitiji rast ipak zakočila zabrinutost vezana za skoro smanjenje monetarnih poticaja u SAD-u i prognoze rasta američkih zaliha sirove nafte.

Cijena barela sirove nafte u Londonu je porasla 1,06 dolara, na 106,87 dolara, a nakratko je dosegnula i razinu od 107 dolara. Na američkom tržištu cijena barela porasla je za 25 centi, na 93,29 dolara.

Neuspjeli razgovori o iranskom nuklearnom programu proteklog vikenda smanjili su šanse da će uskoro na tržište biti vraćen milijun barela dnevno iranske nafte, blokiran od 2012. sankcijama zapadnih zemalja. Idući krug pregovora o iranskom nuklearnom programu zakazan je za 20. studenog a analitičari očekuju da će to pitanje podupirati cijene.

"Ne čini nam se da će uskoro doći do napretka pa će i dalje blokirani iranski bareli i dalje podupirati cijene nafte", tumači Harry Tchilinguirian iz banke BNP Paribas.

Libijski izvoz pak i dalje ometaju štrajkovi i prosvjedi. Tako talijanska naftna i plinska grupa Eni od početka godine proizvodi tek 60 posto zacrtanih količina nafte, izjavio je u srijedu izvršni direktor kompanije. "Stanje je izvan kontrole... pogoršava se... ali imam razloga biti optimist", kazao je Paolo Scaroni u intervjuu za BBC.

Rast cijena ograničile su ipak prognoze rasta američkih zaliha sirove nafte. Analitičari očekuju da će američki podaci sutra pokazati rast zaliha za milijun barela.

"Blago vrijeme, visoke zalihe u Sjedinjenim Američkim Državama i veliki izvoz proizvoda iz SAD-a u Europu mogli bi sniziti cijene, ali može se dobiti i druga slika ako se uzme u obzir Libija, Sirija i mogućnost da Izrael izgubi strpljenje s Iranom", zaključuje Christopher Bellew iz Jefferies Bachea.

Organizacija zemalja izvoznica nafte u međuvremenu je objavila na svojim internetskim stranicana da je cijena referentne košarice njezine nafte iznosila u utorak 103,6 dolara, što znači da je bila 21 cent viša nego dan ranije.