Cijene nafte stabilizirale su se u petak na svjetskim tržištima, nakon većih gubitaka tijekom ovoga tjedna, dok ulagači pokušavaju procijeniti učinke povećanih isporuka iranske nafte koje se očekuju nakon potpisanog nuklearnog sporazuma u uvjetima ionako velike preoskrbljenosti tržišta.

Barelom sirove nafte na londonskom tržištu trgovalo se po cijeni od 57,01 dolara, što znači da je povećana tek 9 centi u odnosu na prethodno zatvaranje. U ovom je tjednu barel pojeftinio gotovo tri posto i na putu je gubitka treći tjedan zaredom, što bi bilo najdulje razdoblje pada njegove cijene od siječnja. Samo od početka ovoga mjeseca pojefinio je za više od 10 posto.

Na američkom je tržištu barel danas stajao 50,83 dolara, osam centi manje nego na zatvaranju tržišta dan ranije. Također je na putu trećeg tjednog gubitka, a samo u ovome tjednu pojeftinio je za 3,6 posto. U srpnju mu je cijena pala za gotovo 15 posto, što je njezin najoštriji pad od prosinca.

Obujam trgovanja danas je bio manji od prosječnog s obzirom da su mnogi trgovci u Europi otišli na godišnje odmore, a nije danas radilo ni tržište u Singapuru zbog državnog praznika.

Iran je počeo isporučivati u Aziju naftu koju je mjesecima držao uskladištenu na tankerima nakon što je Teheran u utorak sa šest vodećih svjetskih sila postigao ključni nuklearni sporazum, čime se otvara put ublažavanju međunarodnih sankcija prema Iranu.

"Nakon što je potpisan sporazum s Iranom ulagači su svjesni da na tržište stižu veće isporuke, tako da se izgubio svaki pokretač korekcije cijena na više", tumači ekonomist u banci ABN Amro Hans van Cleef, specijaliziran za energetiku.

Očekivanja dodatnih oko 500 tisuća barela nafte dnevno iz Irana do prve polovine iduće godine, rastuća američka proizvodnja nafte iz škriljca i rast izvoza zemalja članica Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) redom su pridonijeli oštrom padu cijena nafte koje su gotovo prepolovile u odnosu na razine u istom razdoblju lani.