Program otkupa obveznica koji je Europska središnja banka (ECB) pokrenula u ponedjeljak izravno neće podići hrvatsko, ali ni slovensko tržište kapitala.

Prema mišljenju analitičara američke banke Citigroup, europske dionice do kraja 2016. godine trebale bi ojačati 70 posto. Monetarni poticaji svakako imaju pozitivan utjecaj na tržišta kapitala s obzirom da povećavaju likvidnost sustava te utječu na generalno smanjenje kamatnih stopa, ističe analitičar Erste banke Davor Špoljar. "To ima za posljedicu veći interes investitora za rizičnijim instrumentima, pa se dio te povećane likvidnosti u potrazi za prinosima prelijeva i na tržišta kapitala. Pojedini investitori bi mogli kanalizirati određeni dio sredstava i na hrvatsko tržište kapitala, iako će ukupna razina u velikoj mjeri ovisiti o samim ekonomskim i financijskim fundamentima, odnosno atraktivnosti i likvidnosti domaćeg tržišta kapitala", ocjenjuje Špoljar.

Poticaji ECB-a trebali bi se, barem u teoriji, izravno odraziti na slovenske kompanije, a time i na tamošnje tržište kapitala na kojem hrvatski institucionalni ulagači sudjeluju s gotovo trećinom prometa. Predsjednik Uprave Ljubljanske burze Andrej Šketa kaže kako mjere ECB-a bez sumnje imaju pozitivan utjecaj na tržišta. No, dodaje kako ovogodišnji rast indeksa SBI TOP koji je od početka godine porastao tri posto "prije svega očekujemo na temelju poboljšanog gospodarskog rasta u Sloveniji te očekivanog nastavka konsolidacije vlasništva i privatizacije".

Slabljenje eura kao posljedica mjera ECB-a neće imati takav pozitivan utjecaj na poslovanje slovenskih kompanija, smatra Sašo Stanovnik, glavni ekonomist ljubljanskog Alta Investa. Međutim, zbog ECB-a i stabilizacije bankovnog sustava snižavaju se kamatne stope za slovenske tvrtke. "Ne očekujem utjecaj na slovenske dionice - tu su drugi faktori koji imaju veći utjecaj. A što se tiče slabljenja eura, Gorenju i Krki važnije je što će se dogoditi s Rusijom i rubljem", tvrdi Stanovnik.