Depoziti poslovnih banaka u svibnju su zabilježili blagi pad u odnosu na travanj. Prema posljednjim podacima HNB-a depoziti kod poslovnih banaka (oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) na kraju su svibnja iznosili 192 mlrd. kuna, što je za 292 mil. kuna manje nego na kraju travnja. Pad depozita zabilježile su kategorije stanovništvo (za 907 mil. kuna), lokalna država, pomoćne financijske institucije i društva za osiguranje i mirovinski fondovi, dok je snažniji pad ublažen rastom kod poduzeća (2,9%) i ostalih financijskih posrednika (+2,2).

U odnosu na kraj prošle godine štedni i oročeni depoziti smanjili su se za 1,25 mlrd. kuna, unatoč deprecijaciji kune u odnosu na euro za 0,51% u promatranom razdoblju. Naime, više od 80% štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti i depoziti uz valutnu klauzulu pa se tečajna kretanja odražavaju na njihov kunski izraz. Tako su tečajna kretanja ublažila pad valutnih depozita u odnosu na kraj 2012, dok su kunski depoziti zabilježili rast.Depoziti stanovništva, koji čine 84% ukupnih štednih i oročenih depozita na kraju su svibnja iznosili 160,4 mlrd. kuna, što je za 737 mil. kuna više nego na kraju 2012. Rast depozita stanovništva neutraliziran je u potpunosti padom depozita nefinancijskih trgovačkih društava koji su se u svibnju spustili na 23,5 mlrd.

Tijekom ove godine očekujemo vrlo blagi rasta depozita, prije svega zbog rasta depozita stanovništva, dok je potencijal za rast depozita poduzeća slab. Naime, u uvjetima neizvjesnosti očekujemo da će stanovništvo i dalje odgađati kupovinu luksuznijih dobara (odnosno onih dobara koja nisu neophodna) te da će viškove zarađenih sredstava držati u obliku depozita. S druge strane, domaći korporativni sektor iscrpljen je dugotrajnošću krize, a u kratkom roku otežavajući faktor je i primjena propisa o financijskom poslovanju.