Na azijskim burzama cijene dionica su porasle, zahvaljujući očekivanjima da će središnje banke u regiji i dalje voditi vrlo popustljivu monetarnu politiku, dok je dolar blago oslabio uoči odluka američkog Feda.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,1 i 1,3 posto.

U Južnoj Koreji i Australiji burzovni indeksi stagniraju, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto.

Najviše su jutros, 1,3 posto, skočile cijene dionica u Šangaju, dosegnuvši najviše razine u sedam godina. Rast cijena već šesti dan zaredom zahvaljuje se nadi ulagača da će kineska središnja banka uskoro dodatno olabaviti monetarnu politiku zbog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Gotovo sve azijske zemlje - od Južne Koreje i Kine, do Japana, Australije i Indije - vode labavu monetarnu politiku kako bi potaknule rast gospodarstva i suzbile rizike od deflacije.

A očekuje se da će, ako zatreba, uvesti dodatne poticajne mjere, što bi pozitivno utjecalo na azijska tržišta dionica.

Ipak, na većini burzi trguje se oprezno jer ulagači ne žele previše riskirati uoči priopćenja koje će danas poslijepodne poslati čelnici američke središnje banke nakon dvodnevne sjednice. Nakon toga će predsjednica Feda Janet Yellen održati konferenciju za novinare.

Većina analitičara očekuje da će čelnici središnje banke izostaviti frazu o tome da će biti ′strpljivi′ po pitanju kamatnih stopa, što će značiti da bi kamate, po prvi puta od 2006. godine, mogle biti povećane već u lipnju.

No, mnogi se ulagači nadaju da bi ta odluka ipak mogla biti odgođena barem do rujna zbog usporavanja rasta američkog gospodarstva.

"Svjedoci smo potezanja konopca između ′bikova′ i ′medvjeda′. ′Bikovi′ ne vjeruju da će ove godine doći do povećanja kamata u SAD-u, dok ′medvjedi′ očekuju takvu odluku u idućih nekoliko mjeseci", kaže Hue Frame, savjetnik u tvrtki Atlantic Pacific Securities.

A mogućnost da će Fed zaoštriti monetarnu politiku, dok većina središnjih banaka u svijetu vodi labavu politiku, podržavala je posljednjih mjeseci snažan uspon tečaja dolara.

No, danas na valutnim tržištima vlada oprez, pa je tako cijena američke valute blago skliznula na 121,35 jena, dok je jučer u ovo doba iznosila 121,45 jena.

Dolar je blago oslabio i prema europskoj valuti, pa je tečaj eura porastao s jučerašnjih 1,0570 na 1,0580 dolara, a u jednom se trenutku probio i iznad 1,0600 dolara. Tako se odmaknuo od 1,0457 dolara, najniže razine od siječnja 2003. godine na koju je zaronio u ponedjeljak.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros je skliznuo na 99,61 bod, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,69 bodova, čime se dodatno odmaknuo od najviše razine u 12 godina.

U fokusu je ulagača i cijena nafte, čiji je pad posljednjih mjeseci snažno pritisnuo svjetska tržišta kapitala. Nakon oporavka tijekom veljače i početka ožujka, cijena barela ponovno je posljednjih dana u silaznoj putanji.

Nakon podatka da su prošloga tjedna zalihe ′crnog zlata′ u SAD-u porasle za 10,5 milijuna barela, što pokazuje da je potražnja i dalje slabija od ponude, na američkom je tržištu cijena nafte jutros pala 80-ak centi, na 42,63 dolara po barelu, nedaleko najniže razine u šest godina.