Na većini azijskih burzi cijene su dionica u utorak pale, kao i dan prije na Wall Streetu, dok u Šangaju i dalje snažno rastu jer se ulagači nadaju da će kineske vlasti uskoro uvesti dodatne poticajne gospodarske mjere.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Hong Kongu pale između 0,2 i 0,5 posto.

Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju porasli su, pak, između 0,3 i 1 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen na najvišoj razini od rujna prošle godine.

I jutros su, kao i prethodnih dana, najviše skočile cijene dionica u Šangaju, oko 1 posto, dosegnuvši nove najviše razine u sedam godina. To se zahvaljuje uvjerenju ulagača da će kineske vlasti, zbog usporavanja rasta tamošnjeg gospodarstva, uskoro uvesti dodatne poticajne mjere.

A koliko se rast gospodarstva usporio, pokazat će u srijedu prva procjena kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju. Analitičari u anketi Reutersa očekuju rast od 7 posto na godišnjoj razini, najmanje u šest godina.

Na ostalim se burzama, pak, trguje oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, gdje su cijene dionica pale. Američki ulagači plaše se da će, zbog visokog tečaja dolara i niske cijene nafte, kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija biti slabi.

Ovoga će tjedna niz američkih kompanija i banaka objaviti poslovna izvješća, a u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju pale za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ako se to pokaže točnim, bio bi to najslabiji kvartal još od trećeg tromjesečja 2009. godine.

U fokusu ulagača danas poslijepodne bit će izvješće o prometu u trgovini na malo u SAD-u, a očekuje se oporavak potrošnje Amerikanaca nakon slabog početka godine.

Veći rast potrošnje mogao bi potaknuti špekulacije da će američka središnja banka Fed povećati kamate prije nego što se na tržištima očekuje, što bi dodatno podržalo američku valutu.

A na valutnim je tržištima dolar jutros oslabio, nakon što je jučer njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest vodećih svjetskih valuta, dosegnuo 99,99 bodova, najvišu razinu u četiri tjedna. Jutros je dolarov indeks skliznuo na 99,39 bodova.

Pritom je tečaj američke valute prema japanskoj pao na 119,85 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 120,45 jena.

Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura dosegnula 1,0570 dolara, nakon što je jučer zaronila na samo 1,0519 dolara.

Visok tečaj dolara posljedica je razlika u monetarnoj politici SAD-a i drugih najvećih svjetskih gospodarstava. Američki Fed uskoro će, kako se očekuje, povećati ključne kamatne stope, dok će ostale najvažnije središnje banke u svijetu još dulje vrijeme voditi labavu monetarnu politiku.

Cijene nafte, pak, posljednjih dana rastu. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala daljnjih 48 centi, na 58,39 dolara, dok je na američkom tržištu porasla 46 centi, na 52,40 dolara.

To se zahvaljuje procjenama da je proizvodnja nafte iz škriljaca prošloga tjedna u SAD-u pala po prvi puta nakon četiri godine.