Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio u minusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Australiji i Šangaju pale između 0,4 i 3,2 posto.

U Singapuru su blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,00 sati bio na gubitku 1 posto.

U fokusu azijskih ulagača je nastavak oštrog pada cijena dionica na burzi u Šangaju, koje se ne uspijevaju stabilizirati, unatoč nizu poticajnih mjera kineskih vlasti.

Jutros su na samom početku trgovanja u Šangaju cijene dionica potonule više od 6 posto, da bi se kasnije gubici ublažili na otprilike 3 posto.

Premda je kineska središnja banka nedavno smanjila ključne kamatne stope i stopu obvezne pričuve banaka kako bi potaknula rast gospodarstva, a vlada je po prvi puta dozvolila mirovinskim fondovima ulaganja u dionice, od 12. lipnja cijene dionica u Šangaju potonule su gotovo 30 posto. To znači da je tržište duboko u području ′medvjeda′, 20 posto ispod svoje prethodne najviše razine.

"Pod najvećim su pritiskom one dionice čije se cijene smatraju prenapuhane. Vrijednost ChiNext indeksa, koji je pun tehnoloških dionica, lani se više nego udvostručila, dok je sada taj indeks gotovo 40 posto ispod svoje najviše ovogodišnje razine. Uz to, ulagači nisu skloni riziku uoči referenduma u Grčkoj u nedjelju", kazao je Reutersu analitičar jednog europskog fonda u Hong Kongu.

Nedjeljni referendum smatra se ključnim za ostanak Grčke u eurozoni. Na dubinu problema te zemlje upozorio je jučer MMF, objavivši kako će Grčkoj trebati dodatnih 50 milijardi eura u iduće tri godine kako bi stabilizirala svoju financijsku situaciju.

Pregovori između Grčke i njezinih kreditora ′zamrznuti′ su dok ne bude poznat ishod referenduma u nedjelju, na kojemu će se Grci izjasniti o uvjetima daljnje međunarodne pomoći.

Grčki premijer Aleksis Cipras poziva građane da kažu ′ne′ ponuđenim uvjetima kreditora kako bi ojačali položaj vlade u pregovorima, koja bi, nada se premijer, u tom slučaju već u ponedjeljak mogla postići dogovor s kreditorima.

Čelnici eurozone poručuju, pak, da bi ′ne′ na referendumu dovelo u pitanje ostanak Grčke u eurozoni.

Zbog grčke dužničke drame, euro je već danima pod pritiskom, no jutros je ojačao prema američkoj valuti s jučerašnjih 1,1045 na 1,1090 dolara.

Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, pa je cijena dolara skliznula na 123,05 jena, dok je jučer u ovo doba iznosila 123,45 jena.

Slabost dolara posljedica je neuvjerljivih pokazatelja s američkog tržišta rada. Doduše, stopa nezaposlenosti pala je u lipnju s 5,5 na 5,3 posto, najnižu razinu od 2008. godine, no broj zaposlenih porastao je manje od očekivanja, za 223.000.

Slabiji rast zaposlenosti nego mjesec dana prije izazvao je špekulacije kako američki Fed neće žuriti s povećanjem kamata.

"Očekivanja na tržištu nisu se radikalno promijenila, no očekuje se nešto kasnije povećanje kamata. Neki ulagači koji su očekivali povećanje u rujnu, sada govore da je izglednije da će se to dogoditi u prosincu", kaže Yoshinori Shigemi, strateg u fondu JPMorgan Asset Management.

I na tržištu nafte jutros vlada oprez. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 0,4 posto, na 56,70 dolara.