Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u minusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,2 i 1,4 posto.

Burzovni indeksi u Singapuru, Hong Kongu i Šangaju porasli su, pak, između 0,1 i 1 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučerašnje zatvaranje tržišta.

Na azijskim burzama vlada oprez, kao i jučer na Wall Streetu, gdje su burzovni indeksi blago pali drugi dan zaredom, premda su republikanski zastupnici u oba doma američkog Kongresa podržali porezni zakon.

U najvećoj poreznoj reformi u SAD-u u 30 godina ističe se smanjenje porezne stope na dohodak imućnijih građana, dok bi porezna stopa kompanijama bila srezana s 35 na 21 posto, što bi trebalo potaknuti rast zarada kompanija.

Prema procjenama analitičara UBS-a, smanjenje poreza moglo bi potaknuti rast zarada kompanija iz sastava S&P 500 indeksa za oko 9 posto.

Uz to, analitičari kažu da bi, nakon smanjenja poreza, kompanije mogle više sredstava izdvojiti za otkup dionica na tržištu i povećati dividende, što ide u prilog tržištu kapitala.

Međutim, nakon što su danima najvažniji indeksi na Wall Streetu indeksi dosezali nove rekordne razine, u posljednja su dva dana pali.

Analitičari kažu da su porezne promjene već uračunate u cijene dionica, s obzirom da je od polovice studenoga, kada je Zastupnički dom prihvatio prvi prijedlog reforme, S&P 500 indeks porastao oko 4,5 posto.

A sada ulagači procjenjuju koji bi sektori mogli najviše profitirati od porezne reforme. Uz to, oprezni su i zbog toga što postoje mišljenja da će fiskalne poticajne mjere u doba kada se u američkom gospodarstvu bilježi puna zaposlenost samo navesti tamošnju središnju banku na povećanje kamata, što potiče rast kratkoročnih prinosa na obveznice.

Smanjenje poreza trebalo bi potaknuti i rast potrošnje, što bi podržalo brži rast gospodarstva, ali i inflacije, a to bi, pak, moglo navesti Fed na ubrzanje tempa povećanja kamata.

Istodobno bi, smatraju mnogi, smanjenje poreza moglo dovesti do pojačanog državnog zaduživanja, izdavanja obveznica, što bi pritisnulo cijene.

Podršku tržištima pruža, pak, stabilnost cijena nafte. Nakon što je jučer skočila više od 50 centi, jutros je cijena barela na američkom tržištu oslabila osam centi, na 58,00 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 16 centi, na 64,40 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar ponešto oslabio, pa se njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko 93,35 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 93,46 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 112,95 na 113,40 jena.

No, dolar je oslabio u odnosu na europsku valutu, pa je cijena eura dosegnula 1,1865 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1840 dolara.