MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih oko 7,30 sati bio je u minusu 0,2 posto, uz vrlo skroman obujam trgovanja. Istodobno, japanski Nikkei bio je u plusu 0,1 posto, a šangajski burzovni indeks u minusu 0,18 posto.

Investitore u Aziji na oprez je naveo zapisnik s Fedova zasjedanja u srpnju na kojem je snizio ključnu kamatnu stopu za 0,25-postotnih bodova. I dok na Wall Streetu taj zapisnik tijekom noći nije izazvalo većih reakcija, pa su najvažniji indeksi snažno porasli, na azijskim burzama zavladao je oprez jer su njega vidljive velike razlike u stajalištima pojedinih monetarnih zakonodavaca uoči sljedeće sjednice Feda u rujnu oko toga treba li u rujnu još jednom sniziti kamatnu stopu.

Naime, nekoliko se članova Feda zalaže za oštrije rezanje kamatne stope, za pola postotnog boda, a nekoliko ih uopće ne želi snižavati. Takve razlike u stajalištima ne idu u prilog tržištima kapitala, koja uračunavaju u cijene dionica da će do 2020. kamatne stope u SAD-u biti snižene za jedan postotni bod.

"Ključna je poruka iz Fedova zapisnika je da je sniženje kamata u srpnju za 25 baznih bodova bila samo kalibracija, prilagodba u ciklusu, a ne početak novog ciklusa popuštanja monetarne politike", rekao je Rodrigo Catril, strateg pri National Australia Bank.

S druge strane, američki predsjednik Donald Trump nastavlja i dalje pritiskati središnju monetarnu vlast, ustvrdivši da je "jedini problem koji imamo Jay Powell i Fed". Što se tiče trgovinskih napetosti s Kinom, naveo je da će SAD "vjerojatno" postići trgovinski sporazum.
Također, Trump je potkopa nade investitora u mogući fiskalni poticaj gospsdorstvu, kazavši da ne razmatra smanjivanje poreza na plaće.

Trgovinske aktivnosti na burzama bile su prigušene, jer investitori čekaju govor predsjednika Feda Jeromea Powella u petak na seminaru u Jackson Holeu kako bi saznali nešto više o daljnjem kretanju kamatnih stopa.

Dolarov indeks u takvim uvjetima blago ojačao prema košarici šest valuta, s 97.948 na 98.247 bodova. Također, ojačao je i prema jenu, s u srijedu zabilježenih 106,21 na 106,5 jena.

Tečaj eura, pak, spustio se s 1,1107 na 1,1089 dolara, ponajviše zbog slabih gospodarskih pokazatelja Njemačke.

Cijene nafte jutros su porasle jer su podaci američke vlade pokazali smanjenje zaliha. Na londonskom tržištu barel Brena poskupio je 2 centa, na 60,32 dolara, a na američkom za 7 centi na 55,75 dolara.