Na azijskim burzama indeksi su porasli, odmaknuvši se od najnižih razina u tri tjedna, jer se ulagači nadaju da će Peking zaustaviti pad cijena kineskih dionica bez posljedica na gospodarstvo.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,1 posto, a blago su pale i cijene dionica u Šangaju.

Burzovni indeksi u Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji porasli su, pak, između 0,1 i 1 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,7 posto, odmaknuvši se od najniže razine u tri tjedna.

Rast cijena dionica zahvaljuje se stabilizaciji kineskih burzi, nakon tri dana pada cijena. Nakon što su u ponedjeljak potonule više od 8 posto, što je bio njihov najveći dnevni pad u osam godina, posljednjih su danas cijene kineskih dionica relativno stabilne.

To se zahvaljuje obećanjima kineskih vlasti da će kupovati dionice kako bi stabilizirale burze i najavama da će tamošnja središnja banka dodatno olabaviti monetarnu politiku kako bi se poboljšala likvidnost na financijskim tržištima.

Ipak, kineski su ulagači i dalje oprezni jer je, kažu analitičari, povjerenje narušeno. Stoga se kratkoročno ne očekuje povratak ulagača na tržište čak i ako se ono stabilizira.

"Nakon čestih korekcija i oštrih padova cijena dionica u posljednje vrijeme, ulagači su postali oprezniji", kaže Du Changchun, analitičar u brokerskoj kući Northeast Securities.

Oštre oscilacije cijena kineskih dionica analitičari pripisuju tome što je tržište izgubilo vezu s gospodarskim fundamentima. U prvih šest mjeseci ove godine cijene kineskih dionica gotovo su se udvostručile, premda se rast gospodarstva već dugo vremena usporava. Razlog je tome bila nada ulagača da će vlasti uvesti nove gospodarske poticajne mjere.

No, kako te mjere nisu dale znatnije rezultate, u tri tjedna, od polovice lipnja do početka srpnja, cijene kineskih dionica potonule su više od 30 posto. Potom su u iduća dva tjedna cijene skočile više od 20 posto, zahvaljujući nizu dotad nezabilježenih mjera kineskih vlasti.

I na valutnim tržištima jutros vlada oprez, nakon što su jučer čelnici Feda održali prvi dio dvodnevne sjednice. Večeras će objaviti priopćenje, a tržište je podijeljeno po pitanju hoće li Fed zauzeti čvršći ili mekši stav o kamatnim stopama.

Ne očekuje se da će Fed već sada povećati ključne kamatne stope, no ulagači se nadaju malo jasnijim najavama hoće li to učiniti u rujnu ili prosincu.

"Mislimo da će se Fed odlučiti za neobvezujuće poruke. Drugim riječima, neće biti jasnijih naznaka kada će uslijediti povećanje cijene novca", kaže Tom Porcelli, ekonomist u tvrtki RBC Capital Markets.

U najboljem slučaju, dodaje, Fed bi mogao poslati optimističnije poruke u vezi gospodarske situacije i smanjenja rizika po gospodarstvo.

Dok se čekaju poruke američke središnje banke, tečaj dolara prema japanskoj valuti stabilno se kreće na jučerašnjim razinama od oko 123,50 jena.

U odnosu na europsku valutu, dolar je blago ojačao. Cijena eura skliznula je jutros na 1,1060 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1080 dolara.

Mirno se trguje i na tržištima nafte, nakon što su se jučer cijene odmaknule od najnižih razina od veljače. Jutros je, pak, na američkom tržištu cijena barela oslabila 5 centi, na 47,90 dolara, a na londonskom tržištu 10 centi, na 53,20 dolara.