Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u plusu oko 0,8 posto, što se ponajviše zahvaljuje slabljenju jena prema dolaru, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Australiji porasle između 0,1 i 0,3 posto.

Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Singapuru, Šangaju i na drugim azijskim tržištima skliznuli su, pak, između 0,3 i 0,7 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio u minusu 0,4 posto.

Taj je indeks na putu gubitka četvrti tjedan zaredom jer se ulagači plaše odljeva kapitala iz regije, stoga ih nije ohrabrio ni jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu, pri čemu su se Dow Jones i S&P 500 indeks primaknuli najvišim razinama u povijesti.

U SAD-u su u listopadu potrošačke cijene porasle najviše u posljednjih šest mjeseci, što podržava procjene da se rast inflacije, zajedno s gospodarskim aktivnostima, ubrzava.

Rast inflacije mogao bi se i ubrzati, kažu analitičari, ako novoizabrani predsjednik SAD-a Donald Trump ispuni obećanja iz predizborne kampanje o smanjenju poreza, povećanju fiskalne potrošnje i protekcionizmu u trgovinskoj politici.

"Sjedinjene Države su predvodile globalizaciju, no sada su birači poručili da im je dosta toga. Kazali su da žele da se zaustavi pad njihovih plaća s povećanjem fiskalne potrošnje i protekcionizmom. To je vrlo, vrlo velika promjena u trendu", kaže Masayuki Kichikawa, strateg u Sumitomo Mitsui Asset Management.

Dodaje da su američki predsjednički izbori potkopali donedavno čvrsto uvjerenje ulagača da će rast u razvijenim zemljama biti spor zbog oštre konkurencije zemalja u razvoju s nižom razinom plaća.

Kako ulagači prilagođavaju svoje pozicije novom okruženju, tako su prinosi na 10-godišnje američke obveznice dosegnuli 2,338 posto, najvišu razinu od siječnja, dok su se prije Trumpove pobjede na izborima, kretali oko 1,86 posto.

Rast prinosa pokazuje da ulagači očekuju povećanje kamata američke središnje banke u prosincu. Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi za to premašuju 80 posto.

Jučer je u izvješću Kongresu i predsjednica Feda Janet Yellen učvrstila ta očekivanja, kazavši da bi središnja banka, s obzirom na rast gospodarstva, ali i naznake jačanja inflacije, kamate mogla povećati relativno skoro.

Uz to, analitičari očekuju da će idućih godina Fed ubrzati tempo povećanja kamata jer bi Trumpove politike mogle potaknuti rast inflacije.

Zbog toga je jutros na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta dosegnula najvišu razinu od 2003. godine. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, probio se iznad 100,57 bodova.

Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 110,60 jena, najviše razine od lipnja, dok je jučer u ovo doba iznosio 109,05 jena.

Tečaj eura zaronio je, pak, po prvi puta nakon godinu dana, ispod granice od 1,0600 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,0695 dolara.

Od početka tjedna dolar je prema euru ojačao za 2,3 posto, a prema jenu za 3,7 posto.

A nakon što je jučer dosegnula najvišu razinu u dva tjedna, 47,62 dolara, jutros je cijena barela nafte na londonskom tržištu pala 1 posto, na 46,01 dolar.