Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u minusu 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu skliznule između 0,1 i 0,3 posto.

Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto.

Azijski su ulagači suzdržani zbog napetosti na korejskom poluotoku nakon što je utorak Sjeverna Koreja ispalila balističku međukontinentalnu raketu, koja je pala u japansko more, a koja bi, procjenjuje se, mogla dosegnuti i SAD.

To je izazvalo velike kritike međunarodne zajednice, široku diplomatsku aktivnost, ali i prijetnje iz SAD-a.

Ulagači su oprezni i zbog jučerašnjeg nejasnog smjera indeksa na američkim burzama.

Nasdag indeks porastao je zahvaljujući oporavku tehnološkog sektora, dok su S&P 500 i Dow Jones ostali gotovo nepromijenjeni jer je njihov rast spriječio oštar pad energetskog sektora.

Jučer je, naime, prekinut višednevni uspon cijena nafte, koje su zbog jačanja dolara i bojazni od povećanja proizvodnje OPEC-a potonule više od 5 posto.

Jutros je, pak, na američkom tržištu cijena barela ojačala 0,4 posto, na 45,35 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,5 posto, na 48,05 dolara.

Unatoč ovom rastu, ulagači nisu sigurni da će se cijene zadržati na ovim razinama jer posljednjih tjedana cijena ′crnog zlata′ izuzetno oscilira.

Premda su članice OPEC-a od početka godine smanjile proizvodnju, jaz između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje i dalje je velik jer u SAD-u proizvodnja raste.

"Američki proizvođači su glavni kapitalistički proizvođači. Stoga im vlasti ne mogu diktirati hoće li ili neće proizvoditi. Oni će proizvoditi sve dok im je to profitabilno", kaže Tim Ghriskey, direktor u tvrtki Solaris Asset Management.

U fokusu ulagača je i jučer objavljeni zapisnik s posljednje sjednice Feda, koji je pokazao da se sve više dužnosnika američke središnje banke ne slaže oko smjera inflacije, koja se kreće ispod ciljanih 2 posto.

I dok jedni drže da je slabljenje inflacije privremeno, drugi očekuju daljnje popuštanje inflacijskih pritisaka, a to dovodi u pitanje planove Feda o povećanju kamatnih stopa.

Fed je od početka godine ključne kamate povećao u dva navrata za po 0,25 postotnih bodova, a neki su dužnosnici najavljivali još jedan takav potez do kraja godine. No, to sve više dolazi u pitanje zbog usporenog rasta gospodarstva i inflacije.

"Vjerujemo da bi zabrinutosti dužnosnika Feda o trajnijem usporavanju inflacije mogle voditi do odgode planiranog povećanja kamata u ovoj godini i samo dva povećanja u idućoj godini za ukupno 0,50 postotnih bodova", kaže Kathy Bostjancic, direktorica u Oxford Economicsu.

A na valutnim je tržištima dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros gotovo nepromijenjen u odnosu na jučerašnje zatvaranje, pa se kreće oko 96,29 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,2 posto, na 113,05 jena.

Europska je, pak, valuta oslabila prema dolaru za 0,1 posto, pa je njezina cijena skliznula na 1,1335 dolara.