Na azijskim su se burzama u utorak cijene dionica odmaknule od najnižih razina u tri godine, no i dalje se trguje nesigurno jer su kineski burzovni indeksi dodatno pali, nakon što su u posljednja tri dana potonuli 15 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji, Singapuru i Australiji skočile između 0,6 i 2,5 posto.

Premda su u Kini burzovni indeksi dodatno pali više od 4 posto, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u plusu 1,7 posto, odmaknuvši se od najniže razine od srpnja 2012. godine.

Na početku današnjeg trgovanja azijska su tržišta nastavila silaznom putanjom, nakon jučerašnjeg oštrog pada, no ubrzo se smjer cijena dionica promijenio, pa su početni gubici nadoknađeni.

"Čini se da su se ulagači ponešto ohrabrili nakon panične rasprodaje posljednjih dana u kojoj su oštro pale cijene dionica čak i onih kompanija koje imaju malo veze s Kinom. Stoga kupuju dionice koje se smatraju podcijenjene nakon jučerašnjeg oštrog pada", kaže Yukino Yamada, strateg u brokerskoj kući Daiwa Securities.

Poticajno na tržišta utječe i rast američki terminskih indeksa za 2 posto, što znači da bi na Wall Streetu poslijepodne cijene dionica mogla porasti, nakon što su jučer potonule više od 3,5 posto, najviše u gotovo četiri godine.

I cijene sirovina nadoknadile su dio jučerašnjih gubitaka. Nakon što je jučer pala za više od 6 posto, na najnižu razinu u šest i pol godina, jutros je cijena nafte na američkom tržištu porasla za jedan dolar, na 38,75 dolara po barelu. Na londonskom je tržištu, pak, cijena barela porasla s jučerašnjih 42,23 na 43,20 dolara.

Nastavljen pad kineskih burzi

No, na kineskim se burzama nastavlja pad cijena dionica, nakon što su u posljednja tri dana potonule 15 posto, uključujući jučerašnji pad od 8,5 posto.

Na samom početku današnjeg trgovanja indeksi u Šangaju potonuli su daljnjih 6 posto, no kasnije su gubici ublaženi na otprilike 4 posto.

Kineska središnja banka ubrizgala je jutros na financijska tržišta oko 23 milijarde dolara svježeg novca nastojeći povećati likvidnost i na taj način stabilizirati tržišta. No, sličan potez prošloga tjedna imao je pozitivan utjecaj samo kratkoročno, pa se ulagači plaše da ni ovaj neće dati rezultate.

Analitičari kažu da bi monetarne vlasti trebale smanjiti stopu izdvajanja obvezne rezerve banaka, što bi oslobodilo znatno više novca i dugoročnije pozitivno utjecalo na tržišta. No, vlasti se ne odlučuju na takav potez jer ni prije labava monetarna politika nije usmjerila novac u realno gospodarstvo nego više u špekulacije na tržištima nekretnina i dionica.

Nakon godinu dana snažnog rasta, od lipnja su cijene kineskih dionica u slobodnom padu zbog sve više naznaka usporavanja rasta tamošnjeg gospodarstva. Mjere vlasti za stabilizaciju tržišta nisu dale rezultate jer se ulagači plaše da će kinesko gospodarstvo ove godine zabilježiti sporiji rast od 7 posto, koliko je planirala vlada.

Zbog toga kineski burzovni indeksi nisu izgubili samo sve dobitke od srpnja, kada su vlasti dotad nezabilježenim mjerama i ulijevanjem stotina milijardi dolara državnog novca u tržište pokušale stabilizirati cijene dionica, nego su jutros skliznuli u negativno područje u odnosu na početak godine.

Dolar nadoknadio dio gubitaka

A na valutnim se tržištima dolar jutros ponešto oporavio nakon jučerašnjeg oštrog pada.

Jučer se tečaj američke valute strmoglavio sa 122 na svega 116,15 jena, najnižu razinu u sedam mjeseci. Jutros se, pak, kreće oko 120 jena.

Dolar je nadoknadio i dio gubitaka u odnosu na euro, čija je cijena jutros skliznula na 1,1530 dolara, nakon što je sinoć dosegnula 1,1715 dolara, najvišu razinu u sedam mjeseci.

Dolar je pod pritiskom jer ulagači utočište za kapital traže u investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena, a to su, među ostalim, jen i euro.

Isto tako, negativno na dolar utječe sve čvršće uvjerenje ulagača da će američka središnja banka Fed zbog kineskih turbulencija odgoditi povećanje ključnih kamatnih stopa do kraja ove ili početka iduće godine.

Tako su, primjerice, analitičari Barclays banke, koji su očekivali povećanje kamata u SAD-u u rujnu, jučer poručili da vjeruju da će Fed taj potez odgoditi do ožujka iduće godine.