Zajednički program

Nakon ove transakcije opet je zaživjela i tema o preuzimanju Podravke od Atlantic grupe jer je to još ljetos bila ideja nekih mirovinskih fondova. Iako će u petak izaći službeni podaci na SKDD-u tko je upisan kao novi vlasnik dionica koje su prodali Norvežani, već se sada na tržištu čuje da je najveći dio kupio Raiffeisen obvezni mirovinski fond, nešto PBZ CO mirovinski, a čak se govori da je manji dio kupila sama Podravka. No u kompaniji nisu to htjeli komentirati. Tako bi uz nove dionice mirovinci mogli povećati svoj udjel na blizu 50 posto, čime bi se, prema nekim tumačenjima, lakše realiziralo preuzimanje.

No, upozorava naš sugovornik, to se ionako ne može dogoditi bez važnog stakeholdera, a to je država, niti se mogu fondovi udružiti i zajednički djelovati. A je li ta ideja dobra ili nije, treba gledati s više aspekata. Čelni čovjek Podravke Zvonimir Mršić nikako ne misli da je to dobro jer, kako nam je ljetos i rekao u intervjuu: "Podravka je lovac, a ne lovina".

Gledaju li se poslovni ishodi te kompanije, ona uistinu ostvaruje vrhunske rezultate, ali mnogi ulagači u njoj još uvijek vide utjecaj države, dok s druge strane Atlantic ima dulju tradiciju korporativnog upravljanja što je ulagačima bitno, ali je tvrtka ipak ove godine imala slabije rezultate poslovanja. Gleda li se širi segment, onda bi njihovo spajanje sigurno imalo rezultate jer bi imali kvalitetniji portfelj prodajnog programa, zajednički nastup na tržištima..., čime bi, s obzirom na manje troškove, i ukupni rezultati bili bolji.

Naši sugovornici misle da je dio ministara nove Vlade dobro upućen u benefite te da bi se o temi stvaranja zajedničke kompanije sigurno opet moglo razgovarati. No isto tako dio Vlade sigurno će zagovarati ostanak države u vlasničkoj strukturi Podravke, uz još jedan cilj o kojem se već i govori - smjeni SDP-ova Mršića s mjesta predsjednika uprave. Mandat mu istječe u veljači sljedeće godine, a neki ministri već i kalkuliraju s nekim imenima.

Hoće li im to poći za rukom, vidjet će se nakon Skupštine kada će se znati želje najvećih dioničara, a to su mirovinski fondovi. Oni će vjerojatno proces htjeti provesti putem javnog natječaja, kao što i propisuje uredba.