Institut IGH, Dalekovod i Konstruktor Inženjering građevinske su tvrtke čiji su ih čelnici Jure Radić, Luka Miličić i Željko Žderić, te njihova uska suradnja u vremenima gradnje autoceste i intenzivnog rasta gospodarstva, učinili centrima moći građevinskog sektora. Činilo se da nema gradilišta u Hrvatskoj bez loga barem jedne od ovih triju tvrtki, a o trojci se govorilo kao o klanu koji se čvrsto drži skupa. Kriza u državnom proračunu i u gospodarstvu na koljena je srušila te tri velike tvrtke, a nova vlast i zakoni odveli su ih u proces predstečajne nagodbe.

Linić osmislio nagodbu
Ministar Slavko Linić, koji je i osmislio zakonsko rješenje za nagodbu, najavljivao je stečaj Konstruktor Inženjeringa, ali i borio se za opstanak Dalekovoda uz uvjet promjene vlasničke strukture, no ishod nagodbi pokazuje da su se ove tvrtke zapravo "izvukle" uz pomoć saveznika u bankarima, a da država nije napravila puno da im pomogne.

Nakon okončanja tri procesa predstečaja samo je Jure Radić zadržao poziciju čelnika IGH, Luka Miličić smijenjen je i udaljen iz Dalekovoda, a Željko Žderić mogao je spasiti Konstruktor jedino ostane li minorni dioničar tvrtke kojom je godinama upravljao. Pet milijardi kuna zaduženja i duga prema bankama, dobavljačima i državi, koliko je ukupno iznosio dug tri građevinara, sada su sanirani, ali pred njima je neizvjesna budućnost. Jedno je jasno - plan udruživanja građevinara u jednu megatvrtku, koji se osmislio u vladajućoj strukturi, nije uspio!

Jure Radić najveći je pobjednik u predstečajnoj priči. Zadržao je poziciju predsjednika uprave i riješio se balasta loše odabranih nekretninskih investicija. IGH je opisao kao brod koji sigurno plovi i u oluji, ali da nije bilo dobrih kormilara poput konzultanata iz KPMG-a i financijskog direktora tvrtke Tomislava Alpeze, i taj se brod mogao prevrnuti.

Ovisili o odluci F. Lukovića
Nagodbom su se vratili osnovnoj djelatnosti, projektiranju i laboratoriju. Črnomerec centar prodat će i time namiriti dugove koji su za njim ostali, a sličan aranžman s bankama postigli su i za ostale projekte koji su ih opterećivali. IGH imao je prednost jer je od 1,8 milijardi kuna svih priznatih tražbina Zagrebačka banka imala 1,1 milijardu pa je zapravo ovisio o odluci bankara Franje Lukovića. Odlučeno je da se 75 posto dugova vezano za projekte plati kada ih se proda, a 25 posto kredita obročno uz povoljniju kamatu. Sudužništva su skinuta s IGH, a mali će dobavljači dobiti većinu svog novca, kao uostalom i država koja je Radiću otpisala samo kamate na 24 milijuna kuna duga, dok je nekim tvrtkama sa sličnim iznosom duga lakoćom oprostila 50 posto.

Dalekovod još nije odahnuo jer se njegova predstečajna nagodba iskoristila za obračun sudaca s ministrom Linićem pa je tvrtka sa 1700 zaposlenih i nizom unosnih ugovora u inozemstvu talac prepirke politike i sudstva koje želi zadržati kontrolu nad stečajevima.

Unatoč tomu, Dalekovod niže pobjede na poslovnom planu. Ne prođe tjedan bez unosnog ugovora, pa je tako prije desetak dana objavljen veliki posao od 30 milijuna eura na Kosovu, a tjedan prije sklopljeni su novi poslovi u Norveškoj. Dalekovod će imati posla pa se o njegovu stečaju ne treba ni razmišljati. Iako se tvrtka izvukla iz krize, njezin šef građevinar morao je otići i prepustiti upravljanje financijskim znalcima, a u procesu predstečajne nagodbe potpuno će se izmijeniti i vlasnička struktura tvrtke koju će za 150 milijuna kuna preuzeti najvjerojatnije jedan od FGS-ova. Najteže će se oporaviti Konstruktor jer je u ovoj grupi jedina tvrtka specijalizirana baš za izvođenje radova.

Briga novih dioničara
Žderić je izgubio udio u tvrtki i postao vlasnikom manje od 1 posto dionica, a uvjet nagodbe je i da pod hitno nađe ulagača u tvrtku koji će je kupiti za 15 milijuna kuna. Država mu je otpisala oko 50 milijuna kuna, međutim za pedesetak milijuna kuna dobila je u ruke 19 posto splitske tvrtke iako su njezini predstavnici glasovali protiv plana po kojem će otpisati dio duga, a dio namiriti vlasništvom. Novi veći dioničari tvrtke: Cemex, država i Brodomerkur morat će se brinuti za vraćanje stotine milijuna kuna kredita koje treba vratiti u roku od 13 godina.
S milijardu kuna "očistio" bi tvrtke, a zatim bi ih preuzela država

Plan ministra Linića
Ministar financija Linić i dalje radi na osnivanju "venture capital" fonda teškog oko milijardu kuna koji bi trebao unijeti svježi kapital u tvrtke koje su završile proces predstečajne nagodbe. Ulagači u fond zasad su samo država i Hrvatska banka za obnovu i razvitak, a poslovne banke i investicijske banke poput Svjetske banke ili EBRD-a odustale su od projekta.

Taj bi fond ulagao u posrnule tvrtke, a kako su ulagači samo država i državna banka, čini se da bi udjele u očišćenim tvrtkama naposljetku preuzela država. To je inačica ideje o ujedinjavanju građevinskih tvrtki pod paskom države koju je navodno osmislio bivši prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić vjerujući da jedino zajednički nastup građevinara može jamčiti opstanak na tržištu Europske unije. Iako se često govorilo o potrebi ujedinjavanja, osobne netrpeljivosti i klanovi u građevinskom sektoru uvijek su bili veći od straha od velikih europskih igrača poput Strabaga.