Južnoafrička Republika, Južna Koreja i Meksiko samo su neka od tržišta na kojima bi već od sredine ove godine moglo doći do većeg prodora hrvatske robe . Bit će to posljedica ulaska Hrvatske u EU: članstvo u Uniji Hrvatskoj će, naime, značiti i preuzimanje trgovinske politike EU, pa tako i ugovora o slobodnoj trgovini koje je Unija sklopila s trećim zemljama.

Najveće i najznačajnije među njima upravo su JAR, Južna Koreja i Meksiko. U njih su, doduše, Hrvati i dosad izvozili, no iznosi koji su se ostvarili u robnoj razmjeni s tim državama bili su mali.

Brzorastuća tržišta
No, s padom carinskih i količinskih barijera prema tim zemljama otvorit će se put ulasku hrvatske robe na njihova tržišta.- Značaj tih zemalja, kao i drugih brzorastućih tržišta, za naše gopodarstvo u sljedećim će godinama sigurno porasti.

Ulaskom u EU uklopit ćemo se u preferencijale koje Unija i pojedine njezine članice imaju prema trećim zemljama, koji idu iznad onoga što je rezultat pregovora u sklopu Svjetske trgovinske organizacije (WTO), što će nam olakšati izvoz - ocjenuje neovisni ekonomist Ante Babić. U hrvatskim tvrtkama koje su i dosad bile prisutne na tim tržištima kažu nam da pozdravljaju predstojeću liberalizaciju trgovine s glavnim trgovinskim partnerima EU, s kojima je Bruxelles ukinuo carinska i druga ograničenja. Svoju priliku za daljnje širenje poslovanja na tim tržištima hrvatske tvrtke vide ponajprije u dobivanju certifikata EU, koji bi im trebao otvoriti i dosad zatvorena ili samo, pak, odškrinuta vrata.

Tako se, primjerice, u Imunološkom zavodu, koji je u siječnju zaprimio narudžbu od Meksika za isporuku cjepiva protiv ospica i rubeole, u vrijednosti malo većoj od milijun američkih dolara, nadaju da će tijekom ove godine u tu latinoameričku državu imati još dvije ili tri isporuke.

- Meksiko nam postaje ozbiljan partner - ističe Davorin Gajnik, direktor Imunološkog zavoda. Dodaje kako se nada da će Imunološki zavod dobiti potvrdu da su njegovi proizvodi u skladu s propisima Unije: pečat EU otvorio bi mu, naime, i mnoga druga tržišta, primjerice američko te ona na Bliskom i Dalekom istoku. Gajnik, međutim, upozorava da izvoz farmaceutske industrije podliježe strogim kontrolama zemalja u koje se plasira, stoga ne treba očekivati da će članstvo u EU samo po sebi napraviti čuda.

Kanali prema tržištima
Slične procjene dolaze i iz tvrtke Končar - energetski transformatori, koja je već prisutna na tržištu JAR-a.

- Na tržištu JAR-a prisutni smo desetak godina te smo zadovoljni suradnjom s južnoafričkom elektroprivredom Electricity Supply Commission (ESKOM). Kako je, uz Končar d.d., i Siemens suvlasnik naše tvrtke, na tržištu JAR-a prisutni smo i preko njegovih kanala - kaže Natalija Šulentić, članica Uprave Končar - energetskih transformatora.

Upravo bi se kanali prema trećim tržištima, koje su proteklih godina i desetljeća probili današnji ulagači u hrvatske tvrtke, mogli pokazati ključnima u daljnjem nastupu u tim zemljama. Najveće bi šanse, ističe Babić, hrvatski izvoznici mogli imati na tržištima sjeverne Afrike, ali i Indije i drugih brzorastućih tržišta. Na njima su, uostalom, bili prisutni još u vrijeme dok je Hrvatska, kao dio bivše Jugoslavije, bila dio svijeta nesvrstanih.