Rast potrošačkih cijena u kolovozu od 1 posto nešto je viši od srpanjskih 0,8 i lipanjskih 0,7 posto, ali još uvijek niži od 1,1 posto iz svibnja te 1,4 posto iz travnja i ožujka, što ostaju najviše stope inflacije u Hrvatskoj od kolovoza 2013. godine.

Nakon tri godine dezinflacijskih pritisaka odnosno negativnih stopa inflacije, prosječan rast potrošačkih cijena za 2017. mogao bi iznositi 1,2 posto, smatraju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

"Skromne stope inflacije s laganom tendencijom prema 2 posto trebale bi se zadržati sve do 2019. i u Hrvatskoj i u eurozoni. Posljedica je to očekivanja o vrlo umjerenom rastu cijena na svjetskim robnim tržištima, primarno sirove nafte te izostanka značajnog utjecaja inflacije potražnje unatoč nominalnom i realnom rastu plaća te posljedičnom rastu potrošnje", ističu iz RBA.

Također, napominju da će umjerena inflacija i stabilnost tečaja time omogućiti nastavak izrazito ekspanzivne monetarne politike, koja je usmjerena k osiguranju niskih kamatnih stopa kroz izrazito visoku likvidnost u sustavu.

Službena statistika pokazuje da su u kolovozu na godišnjoj razini najviše, za 6 posto, porasle cijene u restoranima i hotelima, pri čemu su cijene u ugostiteljstvu rasle za 6,5 posto, ponajviše zahvaljujući 6,9-postotnom porastu cijena u restoranima i kafićima. Istodobno su cijene smještaja povećane za 1,6 posto.

S rastom od 3,1 posto slijede cijene hrane i bezalkoholnih pića, dok su cijene prijevoza na godišnjoj razini rasle 2,9 posto. Kod hrane su najviše povećane cijene mlijeka, sira i jaja (za 7,8 posto) i povrća (7,4 posto), dok je rast cijena prijevoza najviše bio pod utjecajem 4,1 postotnog povećanja cijena održavanja osobnih prijevoznih sredstava, posebice cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva, za 5,7 posto.

Za 2,2 posto rasle su istovremeno cijene alkoholnih pića i duhana, ponajprije zahvaljujući 2,8-postotnom poskupljenju duhana.

Godišnju stopu rasta cijena od 0,6 posto službena statistika bilježi u sektoru rekreacije i kulture, dok su cijene u sektoru obrazovanja rasle za 0,3 posto, a cijene raznih dobara i usluga za 0,1 posto.

Ukupni rast cijena na godišnjoj razini ublažile su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, koje su u kolovozu ove godine bile 3 posto niže nego godinu dana ranije, kao i cijene komunikacija, koje su se spustile za 1,1 posto. Pale su i cijene odjeće i obuće, za 0,5 posto, kao i cijene u sektoru zdravlja, za 0,1 posto.

"Kako se administrativnom odlukom od 1. rujna podiže naknada za obnovljive izvore energije i cijena električne energije za potrošače bit će viša. Naravno navedena odluka generirati će dio inflatornih pritisaka i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Ipak, prema našim očekivanja, inflatorni pritisci ostaju razmjeno skromni", kažu u RBA.

Za razliku od međugodišnje usporedbe, na mjesečnoj su razini potrošačke cijene u kolovozu ove godine ostale nepromijenjene.

Pritom cijene prijevoza porasle najviše, za 1,1 posto, a slijede cijene u restoranima i hotelima, s rastom od 0,5 posto. S druge strane, cijene odjeće i obuće snižene su za najvećih 4,5 posto, i to uslijed sezonskih sniženja.

U prvih osam mjeseci ove godine, prema podacima DZS-a, potrošačke su cijene ukupno porasle za 1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.